Tri kralja

FOTO Kastavski koledvari potvrdili: Godina će biti dobra i bogata

Vladimir Mrvoš

Koledvari pred kućom bivše kastavske gradonačelnice Sonje Brozović Cuculić / Foto Mateo Levak

Koledvari pred kućom bivše kastavske gradonačelnice Sonje Brozović Cuculić / Foto Mateo Levak

Zahvaljujući muškoj klapi Kastav tradicija koledvanja u Kastvu nastavljena je i ove godine



Bilo je danas veselo na Kastvu na blagdan Sveta tri kralja – Bogojavljenja. Sunce je ujutro povirilo iza oblaka, a to prema riječima koledvara znači da će cijela godina biti plodna i vesela.


Foto galerija: Koledvanje u Kastvu Foto: Mateo Levak


Da kojim slučajem sunce nije provirilo iza oblaka, već da je bio vedar dan, bez oblačka, takva godina, prema narodnim običajima ne bi bila baš dobra, bila bi sušna i svega bi falilo.


Zato je to bio i još jedan dobar razlog da koledvari, koji su obilazili kuće i poštujući dobre stare običaje pjevajući koledvarske pjesme – koledve kojima se želi duhovno i materijalno dobro, drže je još jednog običaja – užance koja kaže, “Na Tri Kraji treba saki da pije crno vino. Kuliko na Tri Kraja vina popije, tuliko će krvi dobit.”





 


Zahvaljujući muškoj klapi Kastav tradicija koledvanja u Kastvu nastavljena je i ove godine.


Posjet bivšoj gradonačelnici


Tako su danas Baltazar, Melkior i Gašpar obišli pojedine obitelji u Kastvu, između ostalih i bivšu gradonačelnicu Kastva, Sonju Brozović – Cuculić i njezinog supruga Sašu.


Čestitari su im zaželjeli sretnu novu godinu i održali “mini program” prema starinskom običaj koledvanja koji je opisao u “Zborniku Kastavštine ” iz 1957. godine Ivo Jardas te time oteo zaboravu dio kastavske povijesti.


Nakon što su otpjevali “Tri kralja jahahu”, slijedilo je točenje crnog vina i domaćini su im dali “dobru ruku”.



– Na Tri kralja koliko crnog vina koledvari popiju bit će zdraviji, a u škrabicu su dobili donaciju (u eurima), kako bi i dogodine došli.


Ovaj starinski običaj je vrijedan doprinos očuvanju kastavštine koje treba njegovati, rekla je Brozović Cuculić, a koledvari su zahvalili pjesmom i porukom “Dajte barem danas dobru ruku za nas “.


Prema običajima, domaćin bi po tradiciji koledare nagradio “dobrom” rukom, a to se u prošlosti nagrađivao voćem – jabukom i piće, a danas su to većinom novčani darovi.



– Ova tradicija obnovljena je 1995. godine i od tada kontinuirano koledvamo. Prije toga, zadnji put se koledvalo 1946. godine, kaže je jedan od “kraljeva”, Saša Matovina, i napominje kako je bivša gradonačelnica zapravo bila vizionar, jer ih je i prije službenog uvođenja eura uvijek nagrađivala s eurima.


Tradicija obnovljena prije 28 godina


Tradicija koledvanja u Kastvu i na području Kastavštine obnovljena je prije 28 godina na blagdan Bogojavljenja. Bila je to inicijativa muške klape Kastav i Milivoja Jelovice, tada predsjednika Kulturno-prosvjetnog društva “Istarska vila” iz Kastva u okviru kojeg je djelovala muška klapa.



Od tada pa do danas klapa Kastav kontinuirano svake godine ide u koledvarske pohode Kastvom, Kastavštinom, ali i šire. Kako je zapisao Ivo Jardas, koledvari započinju s pjesmom Deva j´sina sporodila, a završavali s pjesmom o sv. Stjepanu nakon čega slijedi dijalog između koledvara i domaćina koji bi rekao: “Kuću hote malo, kuću, ćete malo počinut”.


Zatim bi ponudio vino i nešto za pojest te nastavio: “Na vaše zdravlje! Bog daj, da bite i k letu prišli!” Stariji koledvar bi tada odgovorio: “Bog daj, pak da bimo vas seh našli zdraveh, veseleh i va većoj obilšćine.”



Domaćin bi zatim ponudio orahe i nešto novca, na čemu bi koledvari zahvalili riječima: “Lepa vam hvala. Bog daj, da bite nan i k letu dali, va većoj miloste, va manjen grehe.”


Do 1995. godine posljednji put na području Kastva koledvalo se 1946. kada je među koledvarima bio i sam Milivoj Jelovica, koji je članovima muške klape Kastav pričao o tom običaju te ih uputio u pjesme i običaje koji su tada vladali u toj prigodi.


Predvođeni Sašom Matovinom, članovi klape posegli su za uvježbavanjem prigodnih napjeva, koji su tada pratili koledvanje, odjenuli odore triju kraljeva i pošli put prvih koledvarskih pohoda nakon daleke 1946. godine i tu tradiciju nastavljaju do današnjih dana.



 


 





Foto Mateo Levak