Mjenjački poslovi jedan su od sektora koje je uvođenje eura najviše pogodilo jer je glavnina posla ovdašnjih mjenjačnica otpadala na zamjenu kuna u eure i obratno, a otkad smo dio eurozone – taj je segment doslovno nestao.

Iako je kuna još u optjecaju tijekom ova prva dva tjedna ove godine, mjenjačnice je više ne primaju: od Nove godine kune je za eure moguće zamijeniti samo u bankama, Pošti ili Fini i tako će biti do kraja 2023.

Dokidanje kune za mnoge mjenjačnice znači, dakle, čistu propast jer obim posla više jednostavno ne može pokriti troškove poslovanja.

Taj je obim spao na desetinu nekadašnjeg prometa s obzirom na to da je 86 posto posla otpadalo na transakcije euro/kuna. Toliko se, u omjeru, onda procjenjuje da će mjenjačnica i ostati poslovati: tek oko 10 posto nekadašnjeg broja.

Ljeti ubirali vrhnje

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske narodne banke, 1.147 ovlaštenih mjenjača kojima je HNB dao odobrenje za rad. Imaju oko 3.500 poslovnica i zapošljavaju na desetke tisuća ljudi. Procjenjuje se da će od tog broja ovlaštenih mjenjača njih oko tisuću staviti ključ u bravu.

To vjerojatno znači i da će znatan broj djelatnika ostati bez posla. Dio mjenjačnica koje su, primjerice, poslovale u Rijeci već je zatvoren, a onima koje rade logično je da je znatno pao promet.

Nekad je grad bio načičkan mjenjačnicama, bilo ih je na svakom koraku. Sada je pak načičkan poslovnicama za otkup zlata. Posebno je mjenjačima bilo unosno raditi za vrijeme turističke sezone.

Mjenjačnice rade na razlici u tečaju, a tu su neke mjenjačnice uz more po ljeti znale itekako brati vrhnje. Ni tog posla ni te zarade više nema.

Turisti koji će doći, i oni će većinom donijeti euro. Njima će biti lakše, a razlika na tečaju i provizija ostaju stvar prošlosti.

To i jest jedan od glavnih benefita od uvođenja eura: turistima ćemo biti pristupačniji, lakše će, pa onda možda i više kod nas trošiti, iako turistički djelatnici kažu da je gotovina već otprije u drugom planu: i turisti najviše peglaju kartice.

Neslužbeno se od mjenjača može čuti da ljudi, primjerice, i nakon nove godine, još uvijek uporno donose kune na zamjenu, traže euro, ali oni im više ne mogu pomoći.

Upućuju ih na banke, Poštu ili Finu, koje su sada ovlaštene da mijenjaju staru valutu. Inače, do Nove godine bila je, očekivano, velika ponuda kuna i potražnja za eurima, jer su ljudi kune iz kućnih zaliha donosili na zamjenu i u mjenjačnice.

Tečaj je ponegdje bio i nepovoljniji od konverzijskog, no mnogi su odlazili u mjenjačnice, ne želeći čekati službenu konverziju, te kako bi izbjegli banke.

No, i mjenjači su kontrolirali priljev novca. Već s 15.000 kuna mjenjačko mjesto moralo je klijenta tražiti osobnu i zapisati njezin broj uz samu transakciju.

Iznad 100 tisuća kuna tražila se pak politička izloženost, i sve one iste provjere kao i u bankama, tu nema spora. I dok su, dakle, prošla turistička sezona i kraj godine u tom su smislu bili izdašni za poslovanje, a mjenjačnice su to vjerojatno dobro iskoristile, kao zadnji pokušaj veće zarade, sada je – suša.

Neslužbeno saznajemo da se sada najviše mijenjaju američki dolari i švicarski franci, i to, naravno, u eure. Sve valute koje imaju, osim kune koju mjenjači više primaju, građani donose u mjenjačnice i traže eure.

Euro je službena valuta, njome se kupuje i ona ljudima treba, stoga se i zalihe dolara, švicaraca, sve se mijenja u euro i svi traže eure.

Dakle, euro je prihvaćen, i nije da se sada previše, recimo, traži neko alternativno utočište. U optjecaju ima i čeških kruna, mađarskih forinti, svakakvih valuta s mjenjačke liste, no sve je to kap u moru u odnosu na nekadašnji obim posla, tumače mjenjači koji u pravilu nerado govore o činjenici da im se djelatnost našla u vrlo nezgodnoj poziciji.

Dio njih već se lani preorijentirao na druge djelatnosti, pa se spominju kriptovalute i alternativni oblici poslovanja.

U bankama bez naknade

Hrvatska narodna banka i jučer je podsjetila da je kunsku gotovinu i dalje moguće zamijeniti u poslovnim bankama. Kažu da poslovne banke pri zamjeni kunske gotovine u eursku gotovinu ne naplaćuju naknadu ako se mijenja više od 100 novčanica i 100 kovanica kune u jednoj transakciji, odnosno zamjena će se moći izvršiti bez naknade za neograničen broj komada.

– Građani kunsku gotovinu mogu bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure polaganjem novca na bankovne račune u svojoj poslovnoj banci, pri čemu će se primjenjivati propisi kojima se i inače uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

U poslovnicama Fine i Hrvatske pošte se tijekom prvih dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura može također bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije provesti gotovinska zamjena valute, ali plaća se naknada ako se u jednoj transakciji mijenja više od 100 novčanica i 100 kovanica, ističe HNB.

Dakle, sve ovo vrijedi do 31. prosinca ove godine, a onda, od 1. siječnja 2024. banke, Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene valute, a novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo kod HNB-a, i to također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura, odnosno do 31. prosinca 2025., podsjeća središnja banka.