Dio Opatije gdje živi Mladen Perinić, koji smatra da je pretvaranje okućnica u nerazvrstanu cestu »otimačina / Foto M. PERINIĆ
Pristup do naših kuća išao je od Nove ceste, a asfaltirane prilaze napravili smo na našim zemljištima i o našem trošku – iznosi Mladen Perinić. Iz Grada Opatije odgovaraju da mještani bez suglasnosti koriste zemljište u vlasništvu Grada u nastavku Štrkovog puta, kako bi pristupili svojim kućama
povezane vijesti
OPATIJA – Revoltiran ponašanjem Grada Opatije odlučio sam istupiti u ime svoje obitelji i susjeda. Prije petnaestak godina napravili smo kuće u zelenoj zoni iznad Voloskoga koja se naziva Kovačevo.
Pristup do naših kuća išao je od Nove ceste, a asfaltirane prilaze napravili smo na našim zemljištima i o našem trošku. Danas smo samo jedne od mnogobrojnih žrtava kojima Grad Opatija želi oteti dijelove okućnica i na osnovi krajnje sumnjivog tumačenja Zakona o cestama pretvoriti ih u nerazvrstanu cestu.
Taj izlaz na Novu cestu zapravo uopće ne bi smio biti cesta, s obzirom na to da ne zadovoljava elementarne zahtjeve sigurnosti i priključenja, što nam je svakodnevno jasno kad se strmoglavo i ugrožavajući živote automobilima spuštamo na Novu cestu. Drugog pristupa, nažalost, nemamo, ni mi ni vlasnici stanova u novoizgrađenim zgradama – mastodontima u našem neposrednom susjedstvu – upozorio je Mladen Perinić iz Opatije te naveo da je dio grada u kojemu živi došao u fokus javnosti nakon što je prije godinu dana nelegalno asfaltirana cesta iz smjera Kosova prema njihovim kućama.
Obećanja od 2014.
– Taj put kroz šumu je probijen još 2014. godine te je čak, što smo naknadno saznali, Grad Opatija omogućavao izdavanje građevinskih dozvola na temelju toga, odnosno negdašnjeg pješačkog puta kroz šumu te navodio investitore na njegovo korištenje. Budući da ljudi moraju dolaziti do svojih kuća, oni su, ili netko za njih, asfaltirali pristup do svojih parcela i to preko parcela u vlasništvu Grada Opatije i Republike Hrvatske. Grad Opatija je asfalt skinuo, stavio barijere i dalje se ništa nije pomaknulo. Nezakonito asfaltiranje nikako nema opravdanja, ali Grad Opatija obećava još od 2014. da će na tom mjestu napraviti dionicu takozvane treće ceste, trase slične ovoj nezakonitoj. Što Grad Opatija čeka? Da se dogodi nesreća kao posljedica divljeg urbanizma? Ne moram govoriti da je upitna zakonitost tih građevinskih dozvola koje su izdane na temelju nepostojećeg puta, ali ta dionica je jedino očito rješenje ogromnog problema tih ljudi koji su u dobroj vjeri kupovali ono što je upravo Grad Opatija, makar svojim nereagiranjem i prešutnim odobravanjem, omogućio da se izgradi.
Inače, općenito je žalosno da se na području grada Opatije tako olako izdaju građevinske dozvole za građevine koje nemaju priključak na javnoprometnu površinu, da se i sada vode postupci za izgradnju mastodonata – višekatnih zgrada potpuno neprikladnih za ovo podneblje i način života kojim se pokušava stambena četvrt pretvoriti zapravo u apartmansku četvrt. Stravično je, a valjda i potpuno protuzakonito, da ne postoji službena evidencija nerazvrstanih cesta za grad Opatiju shodno Zakonu o cestama i Zakonu o komunalnom gospodarstvu, već se na zahtjev podmeću uvjerenja bazirana »na dogovorima« za koje ne postoje nikakvi pisani tragovi i nemaju nikakvih uporišta u zakonima RH. Oni se izdaju preko noći, na način kako odgovara u tom momentu.
Činjenica je da to nije u skladu sa zakonima RH i – naravno – postavlja se pitanje kakva su to onda uvjerenja? Protiv svega toga se borimo, ali nam je nažalost protivnik naš Grad koji pristup zgradama, koje u nastanku nemaju de facto pristupa, pokušava riješiti otimačinom našeg privatnog vlasništva, umjesto da izvede tih stotinjak metara takozvane treće ceste. Nastavak ceste je upitan, s obzirom na to da se pri gradnji navedenih zgrada nije pazilo na geodetske kote i zgrade »stoje« previsoko u prostoru.
U svemu tome duboko smo razočarani gradonačelnikom Kiriginom koji je obećavao sasvim drukčiji pristup problemima u prostoru i odnos spram privatnih okućnica i teme nerazvrstanih cesta – napisao je Mladen Perinić iz Opatije koji već duže vrijeme na relaciji s Gradom Opatijom pokušava dobiti odgovor na pitanje uslijed čega se privatni put u vlasništvu nekoliko vlasnika kuća koje se njime služe, želi pretvoriti u javni put. Naime, tvrdi da spomenuti privatni put nije nikada bio na popisu nerazvrstanih cesta te se nada da će na kraju ipak prevladati razum i da će Grad Opatija energiju i novac usmjeriti na izgradnju »treće ceste«.
Ranija devastacija
Na naš pisani upit, nakon podužeg čekanja na odgovore, iz Grada Opatije su se očitovali na tematiku o kojoj je javno progovorio ogorčeni Mladen Perinić. Odgovor je potpisao Filip Vlah, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.
– Nažalost, većina navoda gospodina Perinića jednostavno nije točna. Osvrćući se na izjavu da su g. Perinić i susjedi izgradili kuće u zoni tada isključivo nedirnutog zelenila iznad Voloskog, bitno je napomenuti da je tu gradnju omogućila ranija devastacija starog kamenog stubišta poznatog kao Štrkov put, koje je netko bez suglasnosti Grada Opatije i odgovarajućih dozvola pretvorio u betonsku cestu i koristio kao pristupni put do kuća. No, to stubište nije bilo dovoljno jer nije vodilo do samih čestica na kojima se gradilo, pa g. Perinić i susjedi dodatno godinama bez suglasnosti koriste zemljište u vlasništvu Grada Opatije u nastavku Štrkovog puta, kako bi pristupili svojim kućama. S gospodinom Perinićem se slažem da taj izlaz na Novu cestu ne bi smio biti pristupna cesta, tim više što je nastao betoniranjem i asfaltiranjem povijesnog stubišta i prisvajanjem gradskog vlasništva za privatne svrhe. S obzirom na to da su temeljem te neadekvatne ceste građevinske dozvole dobili g. Perinić, njegovi susjedi i okolni »mastodonti«, kako ih g. Perinić naziva, treba jasno reći da po današnjim uvjetima i standardima te dozvole ne bi bile izdane, niti bi takva gradnja bila moguća. Ipak, nažalost, nismo u mogućnosti mijenjati prošlost, već samo davati dobar primjer za ubuduće. Stoga je u postupku katastarske izmjere pristupna cesta – koja prolazi gradskim česticama, kao i trasom nekadašnjeg stubišta – evidentirana kao javna prometna površina, odnosno ulica, u skladu sa stvarnom namjenom. Svakome je jasno da se ovdje ne radi o okućnici, budući da su okućnice koje graniče s pristupnom cestom definirane izgrađenim zidovima i rubnjacima.
Što se tiče nelegalno probijenog i asfaltiranog puta na Kovačevu, Grad Opatija je dao nalog za postavljanje barijera i uklanjanje asfalta te onemogućio daljnje korištenje tog puta i podnio prijave nadležnim tijelima. Stoga je jasna politika Grada Opatije koja potiče isključivo na gradnju i korištenje prometnica u skladu s propisima i prostornoplanskom dokumentacijom. Nije tu kraj netočnih tvrdnji. Naime, suprotno riječima g. Perinića, Grad Opatija ima ustrojenu Evidenciju komunalne infrastrukture, sve sukladno obvezama propisanim Zakonom o cestama i Zakonom o komunalnom gospodarstvu.
Treća cesta
Jednako tako, netočno je da se ništa ne događa s izgradnjom treće ceste jer su nakon dužeg perioda poduzeti značajni koraci k njezinoj realizaciji. Naručena je kompletna dokumentacija te su predloženim proračunom i projekcijom predviđena sredstva za njezinu realizaciju kako bi se svim tim građanima, na zadovoljstvo svih, zakonitom putem i u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom omogućio primjeren pristup kućama. Grad Opatija ima obvezu skrbiti o interesima svih građana jednako. Ukratko rečeno, »slučaj Kovačevo« predstavlja klasičan primjer »investicija« u opatijske »zelene zone«. Prvo je omogućena gradnja betoniranjem povijesnog stubišta i prisvajanjem zemljišta Grada Opatije.
Nakon toga, nelegalno je probijen i asfaltiran novi put iz smjera Kosova. Nažalost, kao treći korak sada se javila ideja da bi se prvotna pristupna cesta – koja je omogućila dobivanje građevinskih dozvola – trebala »prenamijeniti« u okućnice! Na kraju, Grad Opatija će i dalje ustrajati u namjeri zaustavljanja nereda u prostoru, poštovanju zakonskih propisa te osiguravanju vladavine prava u kojoj se neće pojedincima dozvoliti neovlašteno prisvajanje gradske imovine i probijanje nelegalnih puteva – naveo je u pisanom odgovoru pročelnik Filip Vlah.