RIJEKA – Prvi dani 2023. godine i uvođenja eura kao službene valute, izazvali su ogorčenje brojnih građana koji se žale na niz poskupljenja te naprasno zaokruživanje cijena na više pri konverziji kune u euro.

Određeni trgovci, ugostitelji i ostali poduzetnici su se unatoč upozorenjima ipak priklonili nepoštenoj trgovačkoj praksi i pri preračunavanju cijena povećali cijene svojih usluga ili proizvoda, a navedeno smo imali priliku uočiti u riječkim ugostiteljskim objektima ili čuti od potrošača.

Ogorčeni potrošači

Tako je, primjerice, kava čije je cijena nekad iznosila 10 ili 12 kuna, s 1. siječnja povećana na 10,56 ili čak 13,56 kuna, odnosno 1,40 i 1,80 eura. Slično je i s cijenom kruha koja je nekad iznosila 6,99 kuna, danas iznosi euro, odnosno 7,53 kune, a tu su i cigarete koje su pretvaranjem poskupjele za nekoliko desetaka lipa. Ističu se i obrtnici koji su već ranije podignuli cijene svojih usluga, poput frizera koji su frizuru naplaćivali 60 ili 100 kuna, a od 1. siječnja istu uslugu odlučili su naplatiti 10, odnosno 15 eura, što je povećanje za 15,35 ili 13 kuna.

Promjene u cijenama primijetili su i Riječani.

– Cijena računa iznosi 5,30 eura, odnosno 39,93 kune, ne vjerujem da je takva bila ranije. Sve je zaokruženo na višu cijenu, uglavnom u kafićima, u trgovinama nismo primijetili. Žaliti se možemo, ali sumnjam da ćemo nešto promijeniti, jednostavno se moramo priviknuti, kazala nam je Monika Ljubić, dok Renato Debeuc, naš drugi sugovornik, ističe da nije primijetio promjene u cijenama. Ipak, u kafiću u kojem je sjedio, kava je prije pet dana iznosila 12 kuna, a danas ju je platio 1,80 eura ili 13,56 kuna.

Foto Vedran Karuza

– Vjerujem da će se događati takve situacije. Pojedini će zaokružiti na više, a neki na niže, a ljudi će sami odabrati čije će usluge koristiti te pronaći ugostiteljske objekte koji im odgovaraju, rekao je Debeuc.

– Porast cijena osjetio se u protekloj godini, ali u posljednjih nekoliko dana nisam primijetila neke značajne promjene. Tri kave platila sam 4,20 eura, što mi se čini da je u redu. Nekako mi se čini da se ljudi vole žaliti. Naravno, bilo bi dobro da su nam veće plaće, ali ova promjena bila nam je potreba i mislim da uvođenje eura nosi puno više koristi nego lošega, komentirala je Ksenija Juretić.

Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kazala je kako su im se početkom tjedna počeli javljali ogorčeni potrošači iz cijele Hrvatske žaleći se na niz poskupljenja.

Mala poskupljenja

– Bilo je za očekivati da će se cijene zaokružiti za nekoliko centi, ali potrošači su se javljali da je kava poskupjela i do 2, 2,5 ili 3 kune. Velik broj njih žalio se i na cijenu kruha koju su plaćali 7 kuna, a sada košta 1 euro ili više, ali i na cijene cigareta i ostalih proizvoda. Dakle, na Staru godinu određeni proizvod i uslugu plaćali su po jednoj cijeni, a već sljedećega dana po većoj cijeni. To je jednostavno nedopustivo, rekla je Knežević. Objasnila je kako su im se u pravilu javljali stariji ljudi, mahom umirovljenici s malim mirovinama, te dodala da u Hrvatskoj ima 270 tisuća umirovljenika čija mirovina iznosi 1.800 kuna ili manje. Njima i mala poskupljenja od 50 lipa puno znače jer, ako se u obzir uzme da je svaki proizvod poskupio za toliko, ubrzo se skupi veća svota novaca. Kao primjer navela je i cigarete koje su nekad koštale 29 ili 35 kuna, a sada su zaokružene na 3,90 eura, odnosno 4,70 eura.

– To je baš poskupljenje zbog iskazivanja cijena u eurima, što Zakon o uvođenju eura izričito zabranjuje. Dvojno iskazivanje cijena imali smo od 5. rujna, a trgovci su sada samo trebali cijene izraziti u eurima i informativno iskazati cijene u kunama, dok su iznosi trebali ostati nepromijenjeni, komentirala je Knežević. Kazala je kako je vidjela da je Lidl zaokružio cijene na više i dodala da će se vjerojatno tome uskoro prikloniti i ostali trgovci, ali nada se da će Vlada nešto poduzeti jer stanovništvo teško da će moći podnijeti nova poskupljenja.

– Cijelu prošlu godinu imali smo rast cijena, sve do početka rujna, kada je Vlada donijela odluku o ograničavanju cijena devet artikala. U prosjeku su cijene hrane otišle za 20 posto gore, a nastavi li se trend povećanja cijena ovim zaokruživanjem, većina populacije teško će to podnijeti jer osim umirovljenika s malim mirovinama, 790 tisuća zaposlenih ima plaću 6,5 tisuća kuna ili manje, rekla je. Također, istaknula je i činjenicu da su cijene hrane u Hrvatskoj na 98,4 posto prosječnih cijena u Europskoj uniji, dok su primanja na razini 40 posto prosjeka EU-a. To znači da Hrvati s plaćama i mirovinama koje su na razini 40 posto prosjeka EU-a, moraju plaćati hranu gotovo po istim cijenama kao stanovnici ostalih europskih zemalja.

Monetarna tranzicija

U konačnici, Knežević se nada da će se navedena situacija riješiti.

– Zakonom o uvođenju eura predviđene su prekršajne odredbe te se vrlo lako može usporediti koja je cijena kave bila 31. prosinca i 1. siječnja, ali i ostalih proizvoda. Prema tome, turistička inspekcija trebala bi provjeriti kafiće i restorane, tržišna inspekcija trgovce, ovlasti imaju i Hrvatska narodna banka i Porezna uprava, a određene ovlasti imaju i HANFA i HAKOM. Postoji niz institucija koje imaju kontrolnu funkciju po Zakonu o uvođenju eura i mogućnost izricanja kazne, ako se ispostavi da su cijene nezakonito podignute. Smatram da je potrebno uvesti reda, da se u začetku ovom problemu stane na kraj, zaključila je Ana Knežević.

Problem koji potrošači navode komentirao je i Emil Priskić, predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, ističući kako osuđuje one koji su u promjeni valute podignuli cijene usluga, ako takvih ima, a najveću osudu mogu im izreći potrošači koji će odbiti koristiti njihove usluge.

– U situaciji monetarne tranzicije iz kune u euro vjerujem da je većina obrtnika i poduzetnika zaokruživanje cijena napravila prema pravilima Zakona o uvođenju eura. Naravno da osuđujem one koji su u transmisiji kune u euro podignuli cijene, ako postoje, a samu osudu u konačnici će izreći i kupci. Tržište je slobodno, a kupci su izrazito pragmatični i osjetljivi te vide tko ih namjerava prevariti. Vjerujem da neće htjeti popiti kavu kod ugostitelja koji je u ovoj situaciji cijenu kave s 10 kuna podignuo na 12 ili 15 kuna, ili otići na šišanje kod frizera koji je cijenu šišanja s 50 kuna podignuo na 10 eura, rekao je Priskić. Dodaje kako je ipak u cijeloj priči potrebno sagledati širi kontekst povećanja cijena unatrag posljednjih šest mjeseci te usporediti s bujanjem cijena energenata i ostalih ulaznih troškova obrtnika i poduzetnika.

– Ako netko i jest iskoristio situaciju prelaska na euro, nadam se da su takvi u manjini i da će tržište, odnosno kupci, takve prepoznati te odbiti koristiti njihove usluge. Ne bih volio da se s njima radi generalna slika svih gospodarstvenika, obrtnika i poduzetnika jer mi u biti jednostavno pokušavamo preživjeti, zaključio je Priskić.

Brojni trgovci odbijaju primati kune

Uz zaokruživanje cijena u novoj valuti i umjetna poskupljenja, Ana Knežević, predsjednica HUZP-a navela je i dodatne probleme i situacije s kojima im se potrošači javljaju, poput one da brojni trgovci samovoljno odbijaju primati kune, naročito kovanice, ili da umjesto u eurima, novce vraćaju u kunama.

– Jučer nam se javio jedan potrošač koji se požalio da konobar u kafiću prilikom naplate nije htio primiti kune već eure, dok je ostatak vraćao u kunama. Znamo da potrošači mogu plaćati u kunama i eurima, a trgovci u pravilu trebaju vraćati samo eure. Također, potrošačica nam je javila da je novine htjela platiti u kovanicama, točnije s dvije kovanice od 5 kuna i četiri od 50 lipa, što joj je prodavačica odbila primiti uz obrazloženje da ona nije »sakupljačica kovanica«. Međutim, zakon kaže da trgovci moraju prihvatiti do 50 kovanica, kazala je Knežević te istaknula da su to dodatni problemi na koje su ranije upozoravali.

– Prethodno su nam se javljali obrtnici koji su kazali da oni neće biti mjenjačnice, ali i potrošači koji su se raspitivali moraju li uzeti kune, ako im trgovac tako isplati ostatak. Međutim, zakon je tu nedorečen jer propisuje da se mora vraćati u eurima, ali ako iz objektivnih razloga to ne mogu, onda mogu vratiti u kunama. Pritom nije navedeno koji su to objektivni razlozi, što dovodi do samovolje, kaže.