Kampovi su prvi ove godine uspjeli dostići rekordne brojke iz godina prije pandemije, što znači da su se prvi i oporavili. Naime, s 21,2 milijuna noćenja prešli su turistički promet iz 2019. za čak 10 posto.

Kamping u Hrvatskoj čini 25 posto kapaciteta, odnosno imamo 866 kampova, od čega 525 malih kampova i kampova u domaćinstvu.

Prema podacima Kamping udruženja Hrvatske (KUH) u jednom danu hrvatski kampovi mogu ugostiti oko 264.000 gostiju. Ilustracije radi, samo talijanska regija Veneto ima više kapaciteta u kampovima nego cijela Hrvatska.

Pri tome Istra ostvaruje 48 posto noćenja, a Kvarner je drugi s udjelom od 17 posto ostvarenih noćenja u kampovima.

Iako po kapacitetima ne možemo parirati nekim drugim velikim turističkim zemljama, kvalitetom itekako možemo, što je pokazala i zadnja rang lista ADAC-a, odnosno Njemačkog autokluba, po kojem su hrvatski kampovi drugi po kvaliteti u čitavoj Europi.

Vrijednost za novac

– Jedino je Nizozemska po kvaliteti ispred nas. Isto tako, drugi smo i na listi po cijenama, skuplji su jedino švicarski kampovi. Međutim, prisjetimo se da smo i prije desetak godina govorili o tome kako su naši kampovi skupi, pa možda i preskupi.

U međuvremenu smo u kampovima napravili ogroman skok u kvaliteti i ako cijena odgovara onome što se nudi, a potražnja gostiju za hrvatskim kampovima to pokazuje, onda nismo preskupi, nego doista nudimo vrijednost za novac.

Što se tiče hrvatskog kampinga, možemo reći kako se ustvari dogodilo repozicioniranje ovog segmenta na tržištu. Ono što neki rade desetljećima, mi smo odradili u desetak godina.

U tako kratko vrijeme smo od jeftine destinacije loših kampova postali ipak skuplja destinacija gotovo najboljih kampova u Europi, pojasnio je Adriano Palman, direktor KUH-a.

Tako sada s tih tradicionalnih tržišta dolaze neki drugi gosti nego prije deset godina. Iako, ni u Hrvatskoj nisu svi kampovi na razini pet zvjezdica, niti u višoj cjenovnoj kategoriji te se u Hrvatskoj još uvijek može naći cjenovno prihvatljivije kampove.

Po pitanju kvalitete, dodajmo i kako je Hrvatska na ADAC-ovoj listi zemalja s najviše kampova koji nose prestižnu oznaku Supertplatz, na visokom trećem mjestu, bez obzira na to što ima znatno manje kampova nego druge zemlje.

Ispred su jedino velesile Francuska i Italija, a iza nas Njemačka, Nizozemska, Španjolska koja, primjerice, ima sedam Supertplatz kampova manje nego jedna mala Hrvatska.

Podaci koje je na ovogodišnjem Kongresu hrvatskog kampinga predstavio Uwe Freers, direktor PINCAMP-a, tvrtke kćeri velikog ADAC-a, Hrvatska je ove godine najviše povećala cijene u kampovima, i to za 16 posto.

– Činjenica je da se u kampove jako puno ulaže i da je kvaliteta jako narasla, kazao je Palman komentirajući ovaj podatak te dodao kako su kampovi sigurno jedan od top proizvoda koji i kroz investicije ide u smjeru zelenog i održivog.

A i prije nego drugi su krenuli tim putem održivosti upravo zbog lokacija na kojima se nalaze, a riječ je u pravilu o doista jednima od najatraktivnijih u Hrvatskoj.

Specifičnost sezone

– Kampovi pripremaju takve investicije i dalje te vjerujem da će se velik dio njih prijaviti sa svojim projektima na javni poziv u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Međutim, još uvijek je činjenica da će neka neriješena pitanja, koja su sada u fazi finaliziranja, ali i dalje otvorena, kao očekivanja od novog Zakona o pomorskom dobru, ili još uvijek nedefinirana cijena za turističko zemljište, kao i problemi nedostatka radne snage, utjecati na to da će se neki ipak malo prikočiti po pitanju investicija i koje neće biti realizirane u obimu u kojem bi mogle, pojasnio je Palman.

A specifičnost sezone 2022. je i to što je u hrvatskim kampovima bilo nikad više gostiju iz Njemačke. Naime, u prvih deset mjeseci je u hrvatskim kampovima ostvareno preko 8,5 milijuna njemačkih noćenja, što je 16 posto više nego lani, a čak 26 posto više nego 2019.

Na drugom mjestu po ostvarenju su gosti iz Slovenije koji su ostvarili nešto manje od tri milijuna noćenja i gotovo se vratili na pretpandemijske brojke, na trećem gosti iz Austrije s oko 2,1 milijun noćenja ili 9 posto više nego 2019., a na četvrtom su Nizozemci koji su u hrvatskim kampovima ostvarili oko 1,8 milijuna noćenja i također su rezultat iz 2019. popravili za 9 posto.

Slijede tržišta Poljske, Češke, Italije i Hrvatske. Zanimljivo je kako su domaći turisti ove godine u kampovima ostvarili oko 600.000 noćenja, što je za čak 26 posto više nego 2019., ali ipak za četiri posto manje nego lani, kada je još uvijek bila pandemija.

No, sve u svemu, izgleda da su dvije pandemijske godine ipak us Hrvate prema kampovima i otkrile im ovaj vid smještaja okrenut prirodi.

Ubrzane promjene

Na pitanje je li se moglo očekivati ovakvu po svemu rekordnu kamping sezonu, Palman je pak kazao kako je predviđati sezonu u situaciji nesigurnosti rata u Ukrajini i pandemije bilo vrlo teško.

– Koliko god je rat u Ukrajini u počeku usporio rezervacije i do nas je dolazila informacija kako nas se na nekim tržištima percipira destinacijom koja je dosta blizu Ukrajini, ipak se to nije reflektiralo na dolaske gostiju i očekujemo da neće ni dalje.

A koliko god je pandemija lošeg donijela, gledajući isključivo s pozicije kampinga, možemo reći da je ona donijela pozitivan trend te ubrzala promjene u ponašanju gostiju u smislu da se vraćaju »zelenom« i prirodi, održivosti.

I u tom kontekstu su kampovi postali jako popularan i moderan proizvod jer su to mogli ponuditi. Kampovi su u cijeloj Europi u toj situaciji postali ekstrapopularni i sada smo na tom valu koji će sigurno potrajati nekoliko idućih godina, kazao je direktor KUH-a.

U sljedećem razdoblju tako u kampovima ne očekuju probleme, jasno, ako se geopolitička situacija bitno ne promijeni, već još jednu izvrsnu turističku godinu.

Gosti dolaze i prezimiti

Osim što raste kvaliteta, u hrvatskim kampovima posljednjih godina polako ima i sve više kampova koji ostaju otvoreni cijele godine, a što je unatrag desetak godina bilo apsolutno nezamislivo.

– Taj trend je, rekao bih, ustvari logičan nastavak razvoja kampinga u Hrvatskoj. Prije 12 ili 13 godina nismo imali zimi ni jedan otvoreni kamp.

Tako od 1. listopada do 1. svibnja nije bilo kamping kapaciteta koji su primali goste. Danas smo došli u situaciju da tijekom zime imamo već tridesetak otvorenih kampova, što je sjajan podatak.

To je trend koji će rasti tim više što Hrvatska postaje sve prepoznatija i po zimskom kampiranju. Danas imamo i kampove na kontinentu, gosti dolaze prezimiti u hrvatske kampove zbog ugodnije klime i našeg lifestyla, dolazi se na kružna putovanja kamperima.

Dakle razvija se niz segmenata kampinga koji do sada nisu bili toliko zastupljeni. No, ne trebamo se zavaravati, uvijek će glavni segment ostati ljeto kada se ostvaruje najveći promet, a ovo ostalo će biti lijepa nadgradnja za specifične regije i zone te ljude koji su voljni to dalje razvijati, rekao je Adriano Palman.

Inače, ove zime zbog porasta cijene energenata neki kampovi ipak nisu ostali otvoreni.

Na listi želja za 2023. odmah iza Njemačke

Uwe Freers iz ADAC-a na kongresu kampinga je iznio i nekoliko podataka vezano za planove putovanja njemačkih kampista u idućoj godini.

Prema njima, Hrvatska je druga na listi želja u 2023., odmah iza Njemačke. U hrvatske kampove tako želi 16 posto ispitanih. Na trećem je mjestu Italija u koju želi 15 posto ispitanih, na četvrtom Španjolska u koju želi 10 posto njemačkih kampista, a na petom Francuska u koju želi 9 posto ispitanih.

Valja istaknuti da je interes po ovim podacima znatno porastao u odnosu na 2022., a i u ovoj se godini bilježi nikad već broj njemačkih turista u Hrvatskim kampovima.

Rast interesa ima još samo Španjolska, dok je u padu interes njemačkih kampista za Francuskom, Italijom, Nizozemskom i Austrijom.

Međutim, ekonomska kriza donijela je svoje pa tako 28 posto ispitanika želi uštedjeti na odmoru. Doduše, 40 posto njih ili ne misli potrošiti manje na odmor, ili će čak i povećati potrošnju.