Zubaca i gofa u ovo doba godine u pravilu treba tražiti na većim dubinama. Iako su mogući ulovi i na dubinama od svega dvadesetak metara panulu ipak ponajčešće treba povlačiti na dubinama preko 35 metara a u pojedinim situacijama i preko 70, što je svakako tehnički problem za sebe. Naime, dok laganu panulu dodavanjem koje olovnice jednostavno možemo potopiti metar ili dva dublje, tešku panulu potapamo koji puta i preko dvadeset metara dublje od uobičajene dubine. Stoga konstrukcija teške zimske panule zahtijeva malo drugačiju organizaciju i raspored sastavnih elemenata.

Osnova ove panule se kreće od 0,90 do 1,10 milimetara, dok se promjer fluorokarbonskog predveza kreće od 0,60 do 0,90 milimetara (za gofa tanji, za zubaca deblji), rijetko kada veće dužine od osam metara. Razlog tako ‘kratkog’ predveza leži upravo u velikoj lovnoj dubini na kojoj ne možemo kontrolirati svaki pokret i prolaz našeg predveza. Što je predvez dulji veće su šanse za zadjevom i gubitkom sistema. Naime, panulu za cara valja provlačiti tri do pet metara iznad dna u neposrednoj blizini hridi, škrapa i stjenovitih podmorskih litica, pri čemu se moramo pouzdati u vlastitu memoriju. Konfiguraciju dna treba neprestano pratiti na sonaru te viđenu sliku primijeniti sa malim zakašnjenjem. Panula nikada nije ispod broda već iza tako da panulom pratimo konfiguraciju terena koji je na ekranu sondera bio nešto ranije.

Da bismo takvu panulu uspješno potopili na veću dubinu potrebno ju je pravilno otežati. U principu, prvih dvadesetak metara osnove nema nikakvog otežanja no nakon toga se na svakih 1,40 metara postavlja olovnica težine pet grama. U zavisnosti od očekivane dubine potrebno je postaviti 60 do 80 olovnica no ukupna težina takvog otežanja ne bi trebala prelaziti 400 grama s tim da to nije jedino otežanje. Na ‘goli’ se dio osnove, odmah uz olovnice, na zasebnoj struni dužine do dva metra promjera 0,45 milimetara postavlja gvardijan, olovo čuvar težine oko 500 grama. Brojni su načini na koje se gvardijan spaja s osnovom, no svima je zajednička laka demontaža. Naime, u izvlačenju ribe važno je da u se trenutku kada se privuče do barke, gvardijan lako može otkačiti da bi se riba u završnici nesmetano mogla izvući.

S ovakvim otežanjem panula se lako potapa na željenu dubinu, a gvardijan osim što nam uspješno signalizira kontakt s dnom, svojim kuckanjem i ‘oranjem’ provjereno uspješno privlači pažnju našeg plijena.

Ovako konstruirana panula se može vući i  brzinom ispod milje čime se lako postiže još veća dubina. Još veću dubinu postižemo korištenjem manjeg promjera osnove jer je otpor u povlačenju manji.

Idealna ješka za ovo doba godine je živa lignja koja se ješka na klasičan način – rampin ili jaka kovanica u piriju, a klizna udica za sami špic.

Ostaje još samo jedna dilema – štap ili ruka. Ukoliko se odlučite za panulu s olovnicama na osnovi dvojbe nema – s takvom panulom možete loviti samo iz ruke. No ukoliko namjeravate loviti suvremenim otežanjima kakav je primjerice downrigger tada je štap prioritet. U principu štapom možete loviti ukoliko vam je osnova ‘čista’ s tim da štap za panulu mora biti prilagođen lovini. Tako za laganu panulu brancina štap ne treba biti duži od 2,7 metara s rolom kapaciteta 0,40mm/100m, no za dubinsku tešku panulu štap mora biti znatno jači bar 50 lbs, dok je multiplikator umjesto stacionarne role na takvom štapu itekako dobrodošao.

A za kraj, bez obzira za kakvu se panulu odlučili, pažljivo pratite vremensku prognozu jer je zimsko vrijeme prevrtljivo i nerijetko opasno. Stoga, pamet u glavu, jer jugo i bura na moru milosti ne poznaju.