RIJEKA – Ukupni depoziti građana su krajem listopada iznosili 267,7 milijardi kuna te su u godinu dana narasli za 23,1 milijardu kuna. Rastu po stopi od desetak posto, čak i u uvjetima visoke inflacije koja s jedne strane osiromašuje depozitnu bazu, a s druge i same depozitare da više izdvoje sa strane. No, unatoč, dakle, rekordnoj inflaciji, kakvu mlađe generacije ni ne pamte, a koja je vrhunac dosegnula upravo u studenom (13,5 posto godišnje), mnogi očito raspolažu sa znatnim novčanim viškovima. Razlozi rasta štednje sada su prije svega skora konverzija kune u euro, gdje se u banke donose stare kunske zalihe, no rasla je tijekom godine i eurska štednja, što se pripisuje dobroj sezoni i respektabilnoj stopi rasta koja će biti oko 6 posto, dakle dvostruko u odnosu na prosjek eurozone.

Dohodovni razredi

Poznato je, međutim, da kod nas 20 posto štediša drži čak 94 posto štednih uloga, a tek njih 1 posto čak 25 posto uloga, što vjerojatno govori o visokom stupnju nejednakosti, koju je, pretpostavlja se, rast cijena još i dodatno produbio. Naime, građani s najnižim dohocima imaju potrošačku košaricu u kojoj najveći udio odlazi na hranu i energente, koji su pak najviše i poskupjeli, pa inflaciju najviše i osjete. Logično je stoga zaključiti da je inflacija još i više dokinula mogućnost štednje za brojne građane s nižim, ali i srednjim dohocima, s obzirom na to da se za prosječnu plaću sve manje toga može kupiti. Hrvatska narodna banka bavi se u najnovijim »Makroekonomskim kretanjima i prognozama« upravo štednjom kućanstva u uvjetima povišene inflacije, pri čemu zaključuje da »troškovni šok najviše pogađa stanovništvo iz najnižeg dohodovnog razreda, koji najviše smanjuju ušteđevinu, ali istovremeno vjerojatno ne utječu znatno na razinu ukupne štednje«. Analitičari HNB-a zaključuju da se utjecaj inflacije na štednju razlikuje među kućanstvima ovisno o njihovom dohodovnom statusu i potrošačkim navikama.

– Očekivani utjecaj inflacije na štednju može se analizirati po skupinama kućanstava temeljem podataka iz Ankete o pouzdanju potrošača. Ta anketa, između ostalog, sadrži informaciju o očekivanom kretanju štednje po dohodovnim razredima. Tako su kućanstva iz najnižeg dohodovnog razreda najviše smanjila očekivanu štednju kako bi pokušala očuvati potrošnju u uvjetima rastućih troškova. Istodobno, koeficijent prijenosa inflacije na očekivanu štednju sugerira kako kućanstva s najvišim dohocima ne očekuju znatnije smanjenje štednje unatoč rastućim cijenama. Budući da većinu štednje generiraju kućanstva iz viših dohodovnih razreda, to je u skladu s agregatnim podacima koji pokazuju razmjerno umjeren utjecaj inflacije na razinu ukupne štednje, rezoniraju analitičari središnje banke. Kažu da je proteklih godina stopa štednje znatno oscilirala, najprije pod utjecajem epidemioloških ograničenja, a potom i ubrzanja inflacije. Nakon što je izbijanje pandemije djelovalo na »prisilan« rast štednje u uvjetima nemogućnosti trošenja kontaktnih usluga, u recentnijem su razdoblju prevladali inflatorni pritisci na koje su kućanstva reagirala smanjenjem štednje u pokušaju da očuvaju dostignutu razinu potrošnje, i to ponajviše kućanstva iz nižih dohodovnih skupina, kaže HNB.

Financijska imovina

Inače, kako tumači HNB, ukupni depoziti stanovništva u bankama, kao najveća pojedinačna komponenta financijske imovine (uključuju depozitni novac, kunske štedne i oročene depozite, kao i devizne depozite), krajem listopada iznosili su 267,7 milijardi kuna. Na godišnjoj su razini u listopadu zabilježili znatan rast od 23,1 milijardu kuna, ili 9,5 posto, što je nešto više od ostvarenog porasta u prethodnoj godini (20,7 milijardi kuna, ili 9,2 posto), ali zamjetno više od rasta u ranijim godinama. Intenzitetu godišnjeg porasta ukupnih depozita stanovništva pridonose depozitni novac (kunska sredstva na transakcijskim računima) i devizni depoziti, dok se kunski štedni i oročeni depoziti smanjuju. U posljednjih godinu dana primjetno je intenziviranje doprinosa deviznih depozita rastu ukupnih depozita, što se može povezati s oporavkom turizma i procesom pristupanja europodručju. Dio rasta depozita u bankama rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure, zaključuje HNB.