Sirija je ove godine naglo povećala uvoz pšenice iz luka s crnomorskog poluotoka Krima koji je Rusija anektirala od Ukrajine, dok Ukrajina prosvjeduje i upozorava na krađu žita, piše Reuters.

Količina pšenice otpremljene u Siriju iz crnomorske luke Sevastopolj na Krimu povećana je ove godine 17 puta, na nešto više od petsto tisuća tona, što je gotovo trećina sirijskog uvoza, pokazuju podaci američko – britanskog Refinitiva.

Uz sankcije koje Siriji i Rusiji kompliciraju trgovinu kao i zbog problema s osiguranjem tereta, te dvije zemlje sve se više oslanjaju na vlastite brodove kako bi prevezle žitarice, uključujući tri sirijska broda koja su pod sankcijama Washingtona, pokazuju podaci.

Rusija je Krim pripojila 2014. godine. Ruske snage su 24. veljače ove godine pokrenule invaziju na veći dio Ukrajine i unatoč vojnim neuspjesima još uvijek kontroliraju dio ukrajinske žitnice u Hersonu i Zaporožju.

I Ukrajina i vlasti koje je postavila Rusija slažu se da je nešto žita izvezeno iz okupiranog Zaporožja preko Krima. Ukrajina pak tvrdi da su žito ukrali okupatori, a Rusija to niječe.

Ukrajina smatra da je barem dio žita koje je prošlo kroz Sevastopolj ukradeno s ukrajinskih teritorija nakon ruske invazije. Ukrajinsko veleposlanstvo u Bejrutu procjenjuje da je petsto tisuća tona onoga što nazivaju opljačkanim ukrajinskim žitom stiglo u Siriju od početka invazije, a isporučeno je iz nekoliko luka.

“Krimska žetva”

Guverner dijela regije Zaporožja kojeg je postavila Moskva Jevgenij Balicki rekao je u lipnju da su krimske luke korištene za izvoz žitarica iz Zaporožja. No rekao je da će poljoprivrednici biti plaćeni preko tvrtke koju je osnovala njegova administracija.

Osim toga, administracija Krima koju je postavila Rusija priopćila je putem društvenih mreža u kolovozu da je 1,4 milijuna tona pšenice požnjeveno s krimskih polja. Ukrajina osporava te brojke, navodeći da Krim ne proizvodi ni približno toliko.

“Takozvana ‘krimska žetva’ uključuje žito izvezeno s teritorija kopnene Ukrajine”, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede u odgovoru na Reutorsova pitanja.

Prije sadašnjeg rata, Sirija je uvozila žito s Krima nakon što je Rusija preuzela kontrolu nad poluotokom.

Prema podacima Refinitiva, Sirija je ove godine do kraja studenog iz Sevastopolja uvezla oko 501.800 tona pšenice, u odnosu na oko 28.200 tona u cijeloj 2021. godini. Pošiljke su preuzimane od svibnja nadalje, s najvećom mjesečnom pošiljkom od 78.600 tona u listopadu, prema podacima prikupljenim iz izvješća lučke inspekcije koje su dostavili lučki operateri.

Uspon flote duhova

Sirija se sve više oslanja na flotu vlastitih teretnih brodova ili onih pod ruskom zastavom za dovoz hrane putem dogovora između vlada, koje izbjegavaju uobičajeni postupak natječaja i najma za prijevoz robe morem.

Analiza platforme pomorskih i robnih podataka Shipfix pokazala je broj narudžbi tereta u Siriju pao do 30. studenoga za dvije trećine u odnosu na cijelu 2021. godinu.

Prema upućenim izvorima, tereti pšenice obično se prevoze u sirijske luke Latakija i Tartus na tri sirijska broda u vlasništvu državne Sirijske uprave za pomorski promet, a sva tri su pod sankcijama SAD-a od 2015. zbog njihove navodne uloge u sukobu u Siriji tijekom zadnjega desetljeća. Neke su pošiljke također stigle brodovima pod ruskom zastavom.

Sankcionirani brodovi su obično lošije održavani i stariji zbog zabrane pristupa vrhunskim uslugama osiguranja i certifikacije. No oni mogu lakše djelovati između zemalja koje su također pod sankcijama, što je moguće objašnjenje za rastuću trgovinu između dva saveznika.

Rusija se opetovano žalila da su sankcije koje su joj nametnute u ovoj godini ograničile njezinu sposobnost slanja žitarica u zemlje diljem Afrike i arapskog svijeta koje se oslanjaju na njezine proizvode kako bi prehranile svoje stanovništvo.

Sirija bez keša

Zapadne sankcije protiv Sirije i Rusije formalno nisu usmjerene na hranu, ali u praksi mogu zakomplicirati takvu trgovinu jer nekim kompanijama za trgovinu žitaricama otežavaju poslovanje s njima, posebno zbog financijskih ograničenja.

Vlada sirijskog predsjednika Bashara al-Assada počela se oslanjati na uvoz žitarica kada je građanski rat u zemlji zadao udarac domaćim žetvama koje su nekada davale dovoljno za glavnu hranu u zemlji – subvencionirani plosnati somun, kao i viškove za izvoz. Nedavno je suša dodatno smanjila urod.

Rusija je desetljećima podupirala sirijsku vladu i od 2015. pomogla je Assadovim trupama da preotmu veći dio zemlje od oporbenih boraca.

Sankcije i više od desetljeća sukoba znače da Siriji također nedostaje gotovine, što potencijalno čini relativno jeftiniju rusku pšenicu privlačnom za tu zemlju.

Tijekom posjeta Krimu u siječnju, sirijski ministar gospodarstva rekao je da njegovoj zemlji treba 1,5 milijuna tona uvoza pšenice, a Rusija pritom osigurava većinu. Procjenjuje se kako je stvarni uvoz blizu toga.