Iako je naša zemlja, kao i ostatak svijeta, na pragu nove recesije, razloga za brigu gotovo da i nemamo, jer neuništive braniteljske snage naših samostalnih umjetnika čuvaju nas od krize još od 2009. godine.

Naime njima se koeficijent za izračun mirovina nije promijenio već 13 godina, kada je, zbog antirecesijskih mjera, smanjen na 0,8 te mirovine umjetnika koji su cijeli radni vijek proveli kao »samostalci« i dalje iznose do 2.500 kuna. Možda ova vijest i ne bi izazvala toliku pažnju javnosti da istovremeno saborski zastupnici nisu samima sebi izglasali povećanje plaća.

U jednom danu ne podići antirecesijski koeficijent slobodnim umjetnicima, ali sebi izglasati povećanje plaća može se okarakterizirati kao nevješt potez, jer se javnost, bar načas, digla na noge. Zanimljivo, prije tog povećanja, prosječna plaća saborskog zastupnika iznosila je oko 16.000 kuna, a od travnja će biti veća za barem tisuću kuna; a o privilegijama kao što su pravo na najam stana za one koji žive izvan Zagreba (dio najamnine, kao i režija plaćaju građani), naknada za odvojen život od obitelji, putni troškovi, financijska dobit od članstva u raznim radnim tijelima i tako dalje nećemo ovaj put.

Tema koeficijenata vratila se na dnevni red javnosti kada je zastupnica Urša Raukar-Gamulin premijera Andreja Plenkovića u Saboru koncem prošlog mjeseca upitala je li upoznat s činjenicom da je koeficijent za izračun mirovina samostalnim umjetnicima još uvijek pod antirecesijskim mjerama, dok je njihovim kolegama zaposlenima u javnim institucijama, s jednako visokom stručnom spremom i obimom posla, koeficijent 1,846.

Ako ima volje…

– Sve antirecesijske mjere ukinute su s 31. prosincem 2010. Svima, samo ne samostalnim umjetnicima. Premijer mi je na to odgovorio: »Ako je učinjena tako gruba nepravda, naći ćemo načina da to ispravimo«. U saborsku sam proceduru, u hitan postupak, dala prijedlog izmjene Zakona o doprinosima čl. 78, koji određuje koeficijent samostalnim umjetnicima, kao i amandman na proračun koji nije prošao. Gruba nepravda jest učinjena, cijela je priča poznata i nema tu ništa nejasno. Mogu razumjeti da premijer nije za to znao, ne mora sve znati, ali bio je obavješten i rekao je da će naći načina da se to ispravi. Dakle Zakon je na dnevnom redu i, ako postoji politička volja vladajućih, taj će se problem riješiti – ističe Raukar-Gamulin, dodajući da je plaćanje doprinosa samostalnim umjetnicima način na koji se podržava kulturno i umjetničko stvaralaštvo u RH.

– To su ljudi koji žive od svojih honorara, najčešće mizernih, i koji ne opterećuju nijednu ustanovu. Oni su stvaratelji – pisci, glumci, slikari, plesači, glazbenici, redatelji, snimatelji, montažeri itd. te je po Zakonu riječ o umjetnicima i kulturnjacima koji daju zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi, stoga je naprosto nepravedno da budu građani ne drugog, već posljednjeg reda. Teško će se tim ljudima izgubljen novac unatrag vratiti – mada bi i o tome vladajući trebali promisliti, i to će njihove mirovine bitno određivati jednog dana, ali ovo je čin kojim osiguravamo kakvu-takvu budućnost te čin kojim će se samostalne umjetnike tretirati kao i sve druge u ovoj zemlji – kaže Raukar-Gamulin.

Nije nego

Ministricu Ninu Obuljen Koržinek upitali smo zašto se nije zauzela da se izglasa povećanje koeficijenata samostalnim umjetnicima te dobili odgovor iz Ministarstva kulture i medija.

Photo: Miroslav Lelas/PIXSELL

– Ponajprije izražavamo zgražanje nad tezama koje plasira politička platforma koja, za razliku od HDZ-ove Vlade, u gradu Zagrebu gdje obnaša vlast kasni s isplatama i smanjuje proračun za kulturne programe iz kojih se financiraju samostalni umjetnici. Vezano uz vaše pitanje, riječ je o koeficijentima za uplatu mirovinskog i zdravstvenog doprinosa samostalnim umjetnicima koje je SDP-ova Vlada smanjila na 0,35, a HDZ-ova Vlada prvo povećala na 1,2, da bi krizne 2009. godine smanjila na 0,8. Nije istina da se ministrica kulture i medija protivila povećanju koeficijenta. Upravo suprotno, više puta je naglasila da Ministarstvo kulture i medija radi na tome da u sklopu novog Zakona o umjetnicima poveća koeficijent i pozvala umjetničke strukovne udruge kao i Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika da doprinesu njegovom donošenju – stoji, između ostaloga, u odgovoru na naše pitanje iz MKM-a, iz čega se dade zaključiti da ili ministrica nije učinila dovoljno u zalaganju ili nema nikakav utjecaj na saborske zastupnike svoje stranke, što se, u kontekstu resora koji zastupa, može dalekosežno tumačiti.

Na pitanje kada će se ići u mijenjanje koeficijenata, nismo dobili odgovor. Osim HDZ-ovaca, na listi onih koji su glasali protiv povećanja koeficijenata su i Marijana Petir, Veljko Kajtazi, Boris Milošević, Hrvoje Zekanović, Dario Hrebak, Darko Klasić, Predrag Štromar, ali i Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika, koja bi, makar simbolično, trebala podržavati povećanje koeficijenta za izračun mirovina.

Zamolili smo Hrelju za komentar.

– Radi se o amandmanu koji ionako ne bi prošao, ne znam čemu prozivanje. Što bih ja trebao? To je, u odnosu na potrebe mirovinskog sustava, šaka riže. Njihova prava tom izmjenom neće biti ni veća ni manja. Oni će, po godinama staža, bez obzira na koeficijent, imati najnižu mirovinu. Ništa im se ne mijenja i nije im napravljena nikakva šteta. To oni moraju rješavati kroz svoje pravilnike o radu, svoje kolektivne ugovore i ugovore o radu – govori nam Hrelja, iako samostalni umjetnici nemaju kolektivnih ugovora, već uglavnom rade preko autorskih ugovora, a koeficijenti su im uređeni Zakonom, na što je zastupnik HSU-a odgovorio da nije obratio pažnju na to.

Koja je igra

– Ali nije im učinjena šteta, jer samostalni umjetnici plaćaju niske doprinose i pod zaštitom su najniže mirovine kada u istu odu. Svatko može uplaćivati veći iznos mirovinskog, koeficijenti su minimalni. Zašto ne pitate Vladu? Zašto sam ja targetiran – upitao nas je, na što smo mu odgovorili da bi bilo logično da se Hrvatska stranka umirovljenika zalaže za pravedniji mirovinski sustav, odnosno da njen predstavnik u Saboru glasa za povećanje koeficijenta.

– Radim na dobrim zakonima za velik broj umirovljenika. Ako sam nešto previdio – Bože dragi, previdio sam stotinu stvari svih ovih godina što sam ovdje. Dostupan sam svima te ako samostalni umjetnici žele veći koeficijent – zajedno možemo djelovati k njihovom ministarstvu. Nadam se da razumijete koja je ovdje igra i zbog čega sam ja dao podršku Vladi. Razlog je veliki ulog obiteljskih mirovina. Nije da me drugo ne interesira, ali mi jedan amandman nije važniji od ovog projekta koji će se realizirati prvi siječnja. Mogu se složiti da su antirecesijske mjere prošle i da bismo trebali nešto učiniti i za one kojima je mirovina smanjena još 2008. Imamo brdo stvari za rješavati, ja sam ovdje sam i rješavam jedan po jedan problem, a prioritetna su mi ona rješenja koja obuhvaćaju što veći broj ljudi te najsiromašnije građane – izjavio je Hrelja za kojeg osobe s mirovinom od 1.500 kuna očigledno ne spadaju u skupinu najugroženijih.

Jedna od takvih umirovljenica je i naša književnica Marina Šur Puhlovski.

– Imam tu sreću da ne moram preživljavati s 1.500 kuna. Muž ima mirovinu te oboje radimo dodatno. Pišem te uspijem zaraditi još ponešto uz penziju. Situacija je strašna. Zamislite moje umirovljene kolege koji imaju 1.500 kuna mirovine kao i ja, a nisu u stanju raditi jer su, primjerice, bolesni? Pisci se tretiraju kao potpuno nevažni građani. Saborski zastupnici sebi povisuju plaće koje su ionako ogromne, a naše mirovine su jedan njihov bolji ručak. To je put k izumiranju kulture – kaže naša cijenjena spisateljica, profesorica komparativne književnosti i filozofije i autorica 21 objavljene knjige. Šur Puhlovski samo je jedna u nizu samostalnih umjetnika koja se odvažila javno istupiti i reći koliku mirovinu zapravo prima. Buru su građana, između ostalog, pokrenule i Facebook objave redateljice i samostalne umjetnice Nore Krstulović koja na ovaj problem upozorava godinama.

Ništavna sredstva

– Bit ću vam slikovita. Premijer je neki dan roditeljima djece s teškoćama poručio da nije istina da im Vlada ne želi omogućiti osobne asistente, nego da će se to riješiti u srpnju. A do srpnja neka jedu kolače. E, tako i mi. Već trinaest godina nam poručuju neka jedemo kolače. Ne mogu vam opisati koliko su tuge, žalosti i nesreće mizerne mirovine proizvele mojim kolegama. Koliko je to samo ukradenih Božića, dječjih rođendana, računa za lijekove. Moji kolege plesači u mirovinu odlaze svi gotovo kao invalidi. Možda im država ne priznaje status invalida, ali profesionalne ozljede dovode ih u poziciju invaliditeta. Ti ljudi moraju živjeti s tim mizernim mirovinama. Mi nemamo više niti dana za čekanje, nitko od nas, i ako se ministrica ne protivi podizanju našeg koeficijenta, onda je trebala podržati zahtjev kolegice Raukar-Gamulin. Stalno slušamo o novom Zakonu o umjetnicima. Vjerojatno je ideja da se nekad donese neki zakon koji će nama umanjiti neka druga naša prava u zamjenu za povećani koeficijent – no pasaran!

Trinaest godina mi branimo recesiju u Hrvatskoj i za to ne postoji niti jedno razumno opravdanje. Riječ je o ništavnom iznosu sredstava, jer su to nikakve mirovine, malo nas je i, vjerujte, s takvim mirovinama i brzo umirete – što od sramote, što od toga da si ne možete priuštiti pristojne uvjete za život. Niti jedno opravdanje nije prihvatljivo osim onog da nam se ispričaju oni koji su glasali protiv te da ti isti, prije božićne stanke, izglasaju promjenu koeficijenata. Kako su mogli sebi izglasati podizanje plaća, tako mogu i nama koeficijent, ali i Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobama s invaliditetom. Evidentno je da najlošije, u našem društvu, prolaze najranjivije skupine – svjedoči Krstulović, navodeći da nije u pitanju novac, već pokušaj da se kontrolira sektor i to na jedan ružan način, jer je Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, otkako je ministrica Obuljen Koržinek stupila u svoj prvi mandat, poslala minimalno pet dopisa u kojima se traži promjena koeficijenta.

Kultura na začelju

Također je interesantno da Marin Miletić, čija je partnerica glumica te samostalna umjetnica Kristina Krepela, uopće nije glasao, dok je potpredsjednik Sabora Furio Radin, čija je kći glumica i osnivačica Tvornice lutaka Petra Radin, na izglasavanju jedini ostao suzdržan. Ono što se u javnosti često zanemaruje jest i činjenica da mnoge naše nagrađivane umjetničke, kako se to voli reći, zvijezde spadaju u kategoriju samostalnih umjetnika, a Ivan Marušić Klif, Dalibor Barić, Tamara Obrovac, Silvija Šesto, Matija Ferlin, Goran Bare, Alan Bjelinski, Miran Kurspahić, Ana Rucner, Elvis Stanić, Mirna Medaković Stepinac, Ana Vilenica, Karmen Sunčana Lovrić, Ecija Ojdanić, Ante Pecotić, Robert Perišić, Ivan Popeskić i Nikša Bratoš samo su neki od njih, a cijela je lista javno dostupna i na mrežnim stranicama Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. I nisu ti ljudi zaslužili taj status tek tako; oni, poput naše sugovornice Krstulović, moraju periodično dokazivati da tu »počast« i dalje zaslužuju. Raukar-Gamulin razgovor za naš list o ovoj temi završila je prijateljskim tonom, poručivši ministrici da će, kod dijela oporbe, naći podršku ako se želi izboriti za samostalne umjetnike. – Svakodnevno svjedočimo da, nažalost, kultura nije ni prva tema u našoj zemlji, niti je u sredini. Uvijek je na začelju. Dajemo potpunu potporu ministrici da se sada izbori da se samostalnim umjetnicima taj koeficijent podigne, jer bi to bio iskaz istinske potpore kulturnom stvaralaštvu u RH.

Zaista bi bilo lijepo da za Božić predsjednik Vlade »pokloni« samostalnim umjetnicima dostojan koeficijent. Prijedlog izmjene Zakona je u proceduri, potrebna je samo njegova odluka da se gruba nepravda i ispravi – zaključila je Raukar-Gamulin. Usporedbe radi, prosječna povlaštena saborska mirovina, mirovina članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnog državnog revizora iznosi 11.279 kuna – više nego trostruko više od prosječne radničke mirovine. Ako podijelimo tu mirovinu s mirovinom samostalnih umjetnika, koja dostiže iznos od 2.500 kuna (naša sugovornica Šur Puhlovski ima tisuću manje od te cifre) saznajemo da jedan primatelj takve mirovine »vrijedi« kao 4,5 umirovljena samostalna umjetnika.

Nije znao

Marin Miletić, kako smo istaknuli, čija je partnerica glumica i samostalna umjetnica Kristina Krepela, uopće nije glasao. Pitali smo ga zašto.

– Taj dan smo glasali o preko 400 amandmana oporbe. U jednom trenutku nisam više znao o kojem amandmanu Možemo! je riječ i nisam glasao. Poslije sam rekao kolegici Raukar, kada sam shvatio, da mi je kolegijalno samo trebala reći i da bismo svi mi Mostovci iz Kluba podržali amandman na simboličnoj razini, jer je HDZ taj koji amandman odbija i mi tu svi nemamo snagu pobjede. Kolegica Raukar mi je rekla da je i njoj žao, ali da ćemo imati priliku kada dođe prijedlog u raspravu. Naravno da ćemo tada podržati kao Klub Mosta ovaj vrijedni prijedlog kolega iz oporbe.