Gradsko vijeće

Krk dobio najveći i najobimniji proračun u njegovoj povijesti

Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Godišnji proračun kojeg su članovi krčkog Gradskog vijeća sad blagoslovili premašuje vrijednost od 24,5 milijuna eura



Vijećnici i vijećnice Gradskog vijeća Grada Krka na svojoj posljednjoj ovogodišnjoj sjednici usvojili su proračun Grada za iduću, 2023. godinu, a zajedno s njim i proračunske projekcije za 2024. odnosno 2025. godinu.


Većinom glasova usvojeni temeljni financijski dokument, valja primjetiti, najveći je i najobimniji godišnji proračun tog otočnog grada u njegovoj povijesti.


Za razliku od ovogodišnjeg, “tek” petnaestak milijuna eura teškog proračuna, onaj kojeg su članovi krčkog Gradskog vijeća sad blagoslovili premašuje vrijednost od 24,5 milijuna eura.


Otkud tako velik i osjetan skok?




Tako velik i osjetan skok, obrazložio je predstavljajući Gradskom vijeću svoj prijedlog krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, ponajprije je “posljedica” sredstava koja će se u gradsku kasu iduće godine sliti “na račun” nedavno započetog projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku, mreže optičkih vodova kojima će se superbrzi internet do konca iduće godine dovesti do preko 12 tisuća korisnika te infrastrukture na cijelom otoku, a koji se, sukladno sporazumu s ostalim krčkim lokalnim jedinicama, formalno provodi upravo kroz proračun Grada Krka.



Podsjetimo, radi se o projektu vrijednom više od 9,3 milijuna eura koji se najvećim djelom financira bespovratnim EU potporama, otočnim lokalnim jedinicama dodijeljenima posredstvom nadležnih državnih tijela, a manjim djelom i od izdvajanja lokalnih uprava udio sufinanciranja kojih će također “prolaziti” kroz krčki Gradski proračun (podižući i na taj način njegove prihodovne stavke), objasnio je Vasilić.


Krčki je gradonačelnik dodao i da to nije jedini razlog rasta proračunskih brojki dio kojih je, u prihodovnom smislu, ojačan i brojnim drugima, također “vanjskim” odnosno EU potporama i pomoćima financiranim razvojnim odnosno infrastrukturnim projektima.


U red takvih, za iduću godinu planiranih zahvata, doznali smo, spadaju i ulaganja koja će se usmjeriti rekonstrukciji zgrade u vlasništvu Grada na Kamplinu a koja se planira prenamijeniti u multimedijalni odnosno muzejski centar, ulaganja u energetsku obnovu Društvenog centra Krk kao i ona povezana s budućim dječjim vrtićem u naselju Vrh, uz niz manjih ali ništa manje bitnih investicija u sportsku, društvenu i javnu infrastrukturu.


Olakšavanje energetske tranzicije


Zajedno s novim proračunom, odnosno prijedlogom odluke o njegovom izvršenju, vijećnici su većinskom potporom u istoj prigodi usvojili i programe građenja i održavanja komunalne infrastrukture u idućoj godini, a zeleno su svjetlo dobili i prijedlozi programa raspodjele sredstava turističke pristojbe za 2023. godinu, plana raspodjele sredstava spomeničke rente kao i sredstava naknade koja se namiče na račun zadržavanja nezakonito izgrađenih zgrada na području Grada Krka.



Vijeće je podršku dalo i Zajedničkom akcijskom planu energetski održivog razvitka i klimatskih promjena za područje otoka Krka (Joint SECAP), a koji se izrađuje u sklopu projekta “Island of Krk SECAP for all” sufinanciranog iz EU programa Horizon 2020 – Island Facility NESOI.


Cilj tog projekta olakšavanje je energetske tranzicije na otocima, a projekt je odabran između 28 inovativnih projekata čiste energije.


Od otočana se slijedom tog dokumenta očekuje nastavak njihova zajedničkog sustavnog rada na značajnom smanjenju emisija CO2. Zajednički SECAP za Otok Krk donosi 21 mjeru ublažavanja i 25 mjera prilagodbe klimatskim promjenama, a koje bi se provoditi trebale do 2030. godine. Predlagatelj projekta je Lokalna akcijska grupa (LAG) Kvarnerski Otoci.


Plan razvoja grada do 2027.


Podržan je te na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća formalno usvojen i Plan razvoja Grada Krka za razdoblje od 2022. – 2027. godine.


Plan razvoja Grada do 2027. godine, istaknuo je predstavljajući ga vijećnicima Vasilić, definira viziju razvoja grada kao i strateške razvojne ciljeve te ključne inicijative i razvojne mjere za navedeni period.



– Planom razvoja obuhvaća se veliki dio rada i djelovanja Grada, gradskih institucija, ustanova i tvrtki te udruga civilnog društva, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete života u našemu gradu.


Iznimno sam ponosan da se Grad Krk u proteklom mandatnom razdoblju prepoznaje kao pokretač rasta, razvoja, prosperiteta te je proglašen najboljim hrvatskim gradom upravo u kategoriji kvalitete života, napomenuo je gradonačelnik.


Ustvrdio je i da će cilj u idućem periodu biti realizacija što većeg broja projekata i programa, a što će u velikoj mjeri ovisiti o dostupnim izvorima financiranja od strane fondova EU.


Kao punopravni grad Europske unije, Grad Krk ima potencijal koji prepoznajemo i moramo iskoristiti, a ovaj je Plan jedan od bitnijih dokumenata kad su u pitanju prijave na natječaje za dodjelu europskih sredstava rezultati ulaganja kojih će posljedično dodatno unaprijediti kvalitetu života u našemu gradu, zaključio je prvi čovjek Grada.


Prihvaćeni amandmani “DNK liste”


U nikad veći proračun, slijedom amandmana koje su u proteklim tjednima podnijeli predstavnici nezavisne “DNK liste”, a koju u Gradskom vijeću čini troje vijećnika, u proračun za iduću godinu uvrštena su i sredstva kojima će se dogodine krenuti pripremati odnosno projektirati i imovinski-pravno rješavati izgradnja budućeg nogostupa na danas pješački teško prohodnim dijelovima Plavničke ulice (kod kružnog toka), kojima će se dobaviti i do ljeta na plaži Ježevac (iza bara Harley) postaviti kvalitetniji, ljepši i “kulturniji” javni WC, ali i kojima će se omogućiti zapošljavanje logopeda u krčkom dječjem vrtiću Katarina Frankopan.