Foto Arhiva/NL
Mi samo koristimo službene subvencije pa je konkurencija hrvatske robe u odnosu na stranu robu loša, unatoč velikim maržama stranih lanaca. Nema baš šanse za konkuriranje, rekao je Jurčić.
povezane vijesti
- Ovo su cijene goriva u cijeloj Europi. Hrvatska je u “zlatnoj” sredini, a uvjerljivo najjeftiniji benzin je u Rusiji
- Ni ljepota prirode, ni kvaliteta usluge nego – cijena! Turistički stručnjaci upozoravaju da gosti imaju novi prioritet
- Đir po riječkoj placi: Špinat i raštika po 5 eura, mladi krumpir se cijeni 2 eura
Ekonomist Ljubo Jurčić gostovao je u studiju Televizije N1 uživo i komentirao aktualne gospodarske teme.
Komentirajući skupe blagdanske košarice, Jurčić je istaknuo razliku između domaće i uvozne robe.
“Bitno je što se jede. To učimo i studente, imamo ukuse i preferencije potrošača. Svi volimo onu hranu koju smo jeli prvih petnaestak godina života i to su ljudske potrebe i želje. S druge strane su ograničenja, ona su dohodak i cijene proizvoda. Svatko nastoji u okviru svoga dohotka maksimizirati svoje zadovoljstvo”, rekao je Jurčić.
Govoreći o razlici u cijenama, Jurčić je rekao da vani djeluje ekonomija obujma. “Proizvodi dolaze s većih tržišta, gdje je veća serija proizvodnje i kad nema veće količine proizvodnje, nadomeće se tehnologija. Zapadne zemlje, u koje mi sada spadamo članstvom u Europskoj uniji, imaju službene subvencije, ali imaju i puno nevidljivih subvencija, koje mi ne koristimo. Mi samo koristimo službene subvencije pa je konkurencija hrvatske robe u odnosu na stranu robu loša, unatoč velikim maržama stranih lanaca. Nema baš šanse za konkuriranje”, rekao je Jurčić.
Domaći proizvodi ne mogu stranima konkurirati ni po cijenama, rekao je ekonomist, dodavši da su hrvatski troškovi proizvodnje puno veći nego strani.
Što se tiče poskupljenja hrane, Jurčić je rekao da ono, s ekonomske strane, ne bi bilo problem da su rasle i plaće u odgovarajućem omjeru.
“Inflacija nije svugdje ista. Treba vidjeti koji dio potrošnje mi uvozimo, a koji drugi. Ako rastu cijene domaće robe, manje je bolno, nego kad idu gore cijene uvozne robe. Kod nas se 32 posto dohotka potroši na hranu i piće. To ne znači da drugi manje jedu ili piju, nego da imaju veći dohodak od nas. Mnogi prehrambeni artikli usto su jeftiniji preko nego kod nas. Mi smo žrtva siromaštva. Makar živimo sve bolje i idemo naprijed, ne dovoljno i kad dođe ovakav šok, onda tek vidimo gdje smo. Sad kad je došla ova inflacija, sad smo 30 posto ljudi gurnuli na granicu siromaštva, a oni koji su bili na granici – gurnuti su u siromaštvo”, rekao je Jurčić.
Govoreći o hrvatskom ulasku u Schengen i europodručje, Jurčić je rekao da su to sve forme i “ne znače ništa, osim da se naši političari mogu slikati s velikim političarima”. “Mi se zapravo ne bavimo suštinskom politikom Hrvatske, a to je kako osigurati dohodak građana, a to ne možete bez domaće proizvodnje”, rekao je Jurčić, dodavši da je hrvatska ekonomska politika jako loša.
