MALINSKA Nakon što je, poslije dugog niza godina šutnje, nedavno obnovljen dijalog između predsjednika Nadzornog odbora te ujedno i vlasnika Haludova – armenskog biznismena Are Abramyana i vodstva Općine Malinska-Dubašnica, od čelnika malinskarske izvršne vlasti doznali smo da bi već početkom idućeg tjedna, a sukladno ovoljetnom načelnom dogovoru, vodstvo te tvrtke lokalnoj javnosti na javnoj prezentaciji trebalo predstaviti vlastite vizije, htijenja i nadanja vezana uz njihov model realizacije tog projekta.

Naime, tijekom spomenutih ovoljetnih razgovora Abramyan je općinskom načelniku Robertu Antonu Kraljiću imao priliku predstaviti svoje namjere investiranja u obnovu i revitalizaciju tog hotelskog kompleksa, ali je pritom istaknuo i da je ključan uvjet ulaganja njegovih 250 do čak 300 milijuna eura u kompleks koji je danas već potpuno ruiniran, da mu se ondje odobri zatvorena koncesija na pomorskom dobru, i to na poduljem obalnom potezu od hotela Maestral pa do Ribarskog sela.

Devastirani grad

Kako doznajemo od općinskog načelnika, točan termin prezentacije još nije dogovoren, ali bi se, prema svemu sudeći, susret Abramyana i njegovih ljudi sa mještanima tog otočnog lokalnog središta zaniteresiranim za tematiku Haludova, slijedom posljednjih dana intenzivirane telefonske komunikacije, trebao dogoditi već u prvoj polovici idućeg tjedna, i to nakon što se raščiste i ona posljednja tehničko-organizacijska pitanja vezana uz prezentaciju plana obnove tog nekad velebnog, a danas poptuno devastiranog hotelskoga grada.

Ruinirani hotel Palace, Haludovo, snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Ključna i najzanimljivija točka predstavljanja Abramyanovih investicijskih planova, ili bolje rečeno nakana, sasvim očekivano, trebalo bi biti njegovo nastojanje argumentiranja razloga, odnosno motiva, zbog kojih ostvarenje svojih planova uvjetuje pitanjem dobivanja ili nedobivanja prava na ograđivanje, odnosno zatvaranje dobrog dijela malinskarskog priobalja.

– Namjera vlasnika Haludova dobivanje je koncesije zatvorenog tipa, s objašnjenjem da se time omogućuje visoka razina sigurnosti i vrhunska kvaliteta ponude za goste njegovih hotela – prenio nam je, najavljući skorašnju javnu prezentaciju Abramyanovih nakana, načelnik Općine Malinska-Dubašnica. Ističući da je, svjestan svih dugoročnih posljedica ovakvih odluka, on posredstvom lokalnih medija u proteklim tjednima pozvao mještane da svaki ponaosob razmisle o toj tematici.

Gubitak šetnice

– Sumještanima sam, naime, uputio poziv da se na neki način pripreme da kroz sudjelovanje u toj prezentaciji pridonesu jasnom artikuliranju stajališta lokalne zajednice o tom, ali i svim ostalim pitanjima o kojima bi govora trebalo biti na za idući tjedan planiranoj prezentaciji projekta novog Haludova – kaže malinskarski načelnik.

Ribarsko selo, Haludovo, snimio Mladen TRINAJSTIĆ

– S jedne strane, investitor nas čvrsto uvjerava da je pitanje zatvorene koncesije na tom dijelu obale jedina prepreka njegovoj investiciji, a s druge strane moramo biti svjesni i da ćemo, složimo li se s njegovim planovima odnosno htijenjima, izgubiti dugu i svima nama važnu obalnu šetnicu, a s njom i brojna »plažna mjesta«, čime će se produbiti problematika preopterećenosti ostatka obalnog prostora – napomenuo je Kraljić, ne skrivajući svoja razmišljanja o toj temi. Pri tom je ocijenio i da bi, davanjem koncesije zatvorenog tipa na tom području, lokalna zajednica izgubila kontakt sa znatnim dijelom jedinstvenog, atraktivnog i vrijednog područja te krčke općine.

– Obećanja o realizaciji projekta Haludovo davana su nam i u prethodnim godinama, no nažalost, investicije nisu realizirane. Iz toga proizlazi i naš realan strah od nastavljanja iste prakse. Stajalište Općine je poznato – nismo za koncesiju potpuno zatvorenog tipa, ali smo voljni i spremni raspravljati o djelomično zatvorenoj koncesiji poput one u uvali Čikat na Malom Lošinju – nastavlja Kraljić, ističući da ne isključuje mogućnost da se, pronađe li se zajednički jezik između vlasnika Haludova i predstavnika lokalne zajednice, za buduće goste tog kompleksa osigura svojevrsni »ekskluzivitet« na nekom manjem djelu obale, ali nikako i u cijeloj obalnoj zoni koju bi ruski investitor uporno htio ograditi i staviti »pod svoje«.