U Hrvatskoj se u ovoj godini manje rađalo i manje umiralo nego lani, pokazuju to privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku o broju rođenih i broju umrlih u razdoblju od početka siječnja do kraja listopada.

U tih je deset ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj rođeno 28.528 beba, što je čak 1.568 manje nego lani. Pao je i broj umrlih s 49.893 na 48.178., odnosno za 1.715., a to je vjerojatno posljedica puno blaže epidemiološke slike kad je koronavirus u pitanju.

Ipak u ovoj godini se samo zbog negativnog prirodnog prirasta broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio za 19.655. Uz to DZS je procijenio da je na kraju prošle godine Hrvatska imala devet i pol tisuća stanovnika manje nego u vrijeme Popisa stanovništva, koji pokazuje stanje na kraju kolovoza prošle godine.

U odnosu na prošlogodišnji Popis stanovništva Hrvatska je na kraju listopada ove godine imala 29.183 stanovnika manje. To znači da je od Popisa, koji u DZS-u još analiziraju, Hrvatska izgubila više stanovnika nego što ih ukupno živi u Opatiji, Kostreni i Crikvenici.

Pad i u PGŽ-u

Procjena je DZS-a, među ostalima i na osnovu podataka MUP-a o odseljenima i doseljenima, da je na kraju prošle godine Hrvatska imala 3.862.305 stanovnika, što je devet i pol tisuća manje nego na dan Popisa. Kad se tome doda gubitak u ovoj godini, i to samo zbog negativnog prirasta, ispada da je na kraju listopada Hrvatska imala 3.742.650 stanovnika.

Prema procjenama DZS-a na kraju prošle godine pao je i broj stanovnika Primorsko-goranske županije ispod 265 tisuća, no podataka o prirodnom kretanju stanovništva u toj županiji za ovu godinu još nema, ali vjerojatno se pad stanovništva nastavio kao što je slučaj na nacionalnoj razini.

No, zato je DZS objavio podatke o migracijama stanovništva u prošloj godini pa je tako više od 112 tisuća građana Hrvatske u prošloj godini mijenjalo mjesto stanovanja, što unutar državnih granica, što selidbom u inozemstvo, što doseljavanjem iz inozemstva.

Vani su otišla, prema službenim podacima MUP-a, 40.422 stanovnika Hrvatske, ali u Hrvatsku se doselilo 35.912 stanovnika, pa je Hrvatska u »razmjeni« s inozemstvom izgubila 4.512 stanovnika.

Loše za našu bilancu stanovništva je to što iseljavaju mladi i radnosposobni, a što je među onima koji se doseljavaju veliki broj građana koji su odlučili provesti umirovljeničke dane u rodnom kraju.

Kad je u pitanju PGŽ, ta je županija zbog migracija izgubila 502 stanovnika, a najvećim dijelom zbog iseljavanja u inozemstvo. Izvan granica Hrvatske lani su se odselila 3.152 stanovnika PGŽ-a, a u tu se županiju iz inozemstva doselilo ili vratilo 2.600 stanovnika.

Uz to u PGŽ se iz drugih hrvatskih županija doselilo 1.685 građana, što je 20 više nego što se iz PGŽ-a odselilo u druge hrvatske krajeve. Više od 3.800 stanovnika PGŽ-a selilo se unutar županije.

Odlazak iz zemlje

Puno lošije prošla je Rijeka, u središte županije lani se doselilo 2.492 ljudi, dok se iselilo njih 802 više. Riječani su se najviše odseljavali u druga mjesta unutar županije, gotovo tisuću i pol ljudi koji su napustili Rijeku, skrasilo se unutar PGŽ-a, najvjerojatnije u riječkom prstenu.

Više od tisuću Riječana, točnije njih 1.039, otišlo je lani u inozemstvo, a 766 u druge županije. Stotinjak manje građana doselilo se iz drugih županija u Rijeku, a 806 stiglo je iz inozemstva.

Iako je riječ o znatno manjim brojkama, državni su statističari, a zapravo službenici MUP-a od kojeg je DZS dobio podatke, zabilježili da su lani primjerice Kastav, Kostrena i Kraljevica imali veći broj dosljednih nego odseljenih stanovnika. Prema brojkama iz državnih registra, u Delnice su se doselila 22 stanovnika više nego što se iselilo.

Općina Viškovo, koja i na razini države godinama spada među ona mjesta u kojima se rađa više djece nego što umire stanovnika, odnosno među lokalne jedinice koje imaju pozitivan prirodni prirast, u plusu je i kad su u pitanju migracije.

U Viškovo se lani doselilo 987 osoba, što je 106 više nego što se odselilo. Najaviše, čak 562, doselilo se iz Primorsko-goranske županije i tu vjerojatno dijelom treba tražiti iseljene Riječane.

No, i Viškovo je u minusu kad je u pitanju migracija izvan hrvatskih granica jer je su te općine u inozemstvo otišla 252 stanovnika, što je 50 više nego što se doselilo iz inozemstva.