Diskutiralo se o političkom gledištu Europskog modela sporta, ekonomskoj postavci i svim vrijednostima koje on donosi / Snimio Mateo LEVAK
Kako je objasnila sveučilišna profesorica i bivša slovenska ministrica znanosti, obrazovanja i sporta Simona Kustec, politika vezana za sport nastoji naći odgovore na aktualne probleme s kojima se on susreće, a koji trebaju pravnu regulaciju
povezane vijesti
RIJEKA – Europski model sporta bio je tema jučerašnjeg skupa održanog na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u organizaciji Centra za sportsko pravo, politike u sportu i sportsku diplomaciju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Jean Monnet katedre EU Sports Law, Policy & Diplomacy, Jean Monnet međusveučilišnog centra izvrsnosti Opatija, britanskog Loughborough Universityja te udruge Sport&EU. Važnost skupa, u svjetlu skore odluke Europskog suda u Luksemburgu o predmetu tzv. nogometne Superlige, prepoznali su pokroviteljstvom Ministarstvo turizma i sporta RH te Predstavništvo Europske komisije u RH.
Studenti Pravnog fakulteta jučer oko podneva pristigli su u Plavu dvoranu Pravnog fakulteta kako bi od europskih uglednika za sportska pitanja iz prve ruke saznali sve što ih zanima o Europskom modelu sporta.
Skup su pozdravnim govorima otvorili domaćin i profesor Fakulteta Vanja Smokvina, prorektorica Sveučilišta Marta Žuvić, profesor na sveučilištu Loughborough te izvršni direktor udruge Sport&EU Borja Garcia Garcia, tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak te predstavnik Europske komisije u RH NJ. E. Ognian Zlatev.
Sport i/ili politika
– Ne slažem se s onime kada sportske federacije i najveća sportska tijela govore da se sport i politika ne isprepliću. Sport je politika, sport je politički i politika se često uključuje u sport. Kao i kod svih ostalih društvenih sastavnica, radi se o tome na koji način upravljaš sportom. Treba biti pažljiv pri upravljanju sporta i politike. Olimpijske igre 1936. ili nogometni mundijal 1978. primjeri su kada su se sport i politika povezali na negativan način. Sport je društveni fenomen i moćno oruđe zbog toga što je sport jezik mnogih. Sportska natjecanja mogu biti poprište promocije ljudskih prava i dijaloga drugačijih kultura. Najrecentniji primjer toga je nedavni susret SAD-a i IR Irana na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Vidjeli smo igrače koji su nakon utakmice prilazili jedan drugome i bili u sportskom duhu. Mislim da je taj primjer važniji nego svi pokušaji visoke politike na sportskim terenima. Lijepo bilo vidjeti američke i iranske sportaše, prije svega ljude, koji prilaze jedan drugome. To je za mene uloga sporta, ističe Borja Garcia Garcia. |
Okrugli stol
Uvodni govor pod nazivom Politička vizija Europskog modela sporta održala je profesorica slovenskog sveučilišta Primorska i bivša slovenska ministrica znanosti, obrazovanja i sporta Simona Kustec, nakon čega je uslijedio okrugli stol gdje su uz, spomenute Kustec, Smokvinu te Garciu Garciu, sudjelovali predsjednik HOO-a Zlatko Mateša te, putem videoveze, tajnica organizacije EU Athletes Paulina Tomczyk, profesor britanskog Edge Hill sveučilišta Richard Parrish te profesor njemačkog Johannes Gutenberg sveučilišta Holger Preuß.
Doprinos Europskog modela sporta pojasnila je profesorica Simona Kustec.
– Danas sam, s politološkog stajališta, govorila o tome kako se politika s razine Europske unije odnosi prema sportu. Govorili smo o tome da je pravo definiralo put političkog odlučivanja i ostale aktivnosti vezane za sport u EU. Politika vezana za sport nastoji naći odgovore na aktualne probleme s kojima se on susreće, a koji trebaju pravnu regulaciju.
S druge strane, ono što smo ostvarili za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem Europske unije bio je takozvani Europski model sporta. Tim smo pojmom naznačili odgovornost država i tijela EU-a prema svim vrijednostima koje sport u sebi nosi. Tu podrazumijevamo kontekst fair-playja, solidarnost, transparentnost i slične vrijednosti koje su odlike ne samo sporta, već i zdravog društva u cjelini, navodi Kustec.
Panelisti su naglasili europski odnos prema sportu koji podrazumijeva piramidalnu organizacijsku strukturu s jedinstvenim krovnim savezom na vrhu, uključivost, ulogu vrijednih ruku volontera te tradiciju promocije i relegacije u europskim sportskim ligama. Postavilo se pitanje jesu li sport i fizička aktivnost sinonimi ili je sport karakterističan zbog svoj natjecateljskog naboja.
Panelisti Zlatko Mateša, Simona Kustec i Borja Garcia Garcia / Snimio Mateo LEVAK
»Crvena linija«
Profesor Borja Garcia Garcia istaknuo je važnost sporta na svim njegovim razinama.
– Sport na globalnoj razini, a samim time i na europskoj, u posljednjih dvadeset godina rastao je komercijalizacijom i globalizacijom. Neki bi ljudi rekli da ne postoji veza između profesionalnog i amaterskog sporta, dok bi drugi istaknuli da je veza između ta dva oblika neminovna.
Nalazimo se u važnom trenutku u kojemu moramo razlučiti koji tip sporta želimo u Europi. Želimo li zadržati tu vezu ili ne želimo? Ne govorimo ovdje samo o nogometu, nego i ostalim natjecanjima kao što su košarkaška Euroliga, ragbijaško Prvenstvo šest nacija… Vidjeli smo stanovite promjene i u atletskim natjecanjima, brzom klizanju i drugome. Pritom, važne su nam i one najniže razine sporta u lokalnoj zajednici. Treba diskutirati o tome, na političkoj, društvenoj, lokalnoj i inim razinama, rekao je Garcia Garcia.
O Europskom modelu sporta sve se predanije počelo pričati nakon propale ideje nogometne europske Superlige koja je otvorila oči šire javnosti. Na skupu na Pravnom fakultetu diskutiralo se o političkom gledištu Europskog modela sporta, ekonomskoj postavci i svim vrijednostima koje on donosi.
– Kada pričamo o važnosti svih vrijednosti, sportski teren može i treba biti teren za promociju društvenih vrijednosti i ljudskih prava. Ovakvi skupovi važni su zbog promocije i dijaloga koji su vezani uz sve to što se događa na sportskim terenima. Takvim aktivnostima dolazimo do one »crvene linije« koju svi nosimo, a koja, vjerujem, svima predstavlja ljubav prema sportu, dodaje Kustec.
