Trideseta, jubilarna Nagrada hrvatskog glumišta održana je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Program su, u dva dijela, vodili Filip Juričić i Amar Bukvić (tandem iz, može se kazati, legendarne predstave »Kako misliš mene nema« Teatra Exit) te Doris Pinčić i Saša Buneta.

Produkcija same dodjele bila je na višoj razini no prethodnih godina, dojmljivija i dinamičnija, iako su, primjerice, svjetla u HNK-u mogla, u većoj mjeri, biti prigušena (što ne smeta televizijskoj publici, već samo prisutnoj).

Tijekom programa prisjetili smo se i svih velikana koji su nas, u prethodnoj godini, zauvijek napustili, a himnu na početku i pjesmu »Feeling good« na kraju (iako nisam siguran koliko je bilo potrebno izvlačenje nagrađenih na pozornicu uz pjesmu neprimjerenu za takav manevar) izvela je Vanda Winter.

Apel Maje Bezjak

Centralna točka dodjele Nagrada zasigurno je bio izlazak na pozornicu laureatkinja za svekoliko umjetničko djelovanje, odnosno izlazak primabalerine Maje Bezjak i dramske glumice Vlaste Knezović.

Primabalerina Bezjak u svome se govoru osvrnula na slavniju prošlost hrvatske baletne umjetnosti, na velikane poput Ive Vuljevića te je zasigurno, odaslanom porukom, ostavila najupečatljiviji dojam ovogodišnjih nagrada.

Nakon što se osvrnula na svoje baletne početke, Bezjak je kazala: »Mi smo plesali za našu slobodu i dobili smo je. Mislim da treba biti hrabar u životu, da treba ići za svojim pozivom, a baletna umjetnost moj je životni interes.

Željela bih da mi pružimo našoj djeci, našoj mladeži, one šanse koje se pružaju drugdje u svijetu. Mi, više od četrdeset godina, uvozimo plesače.

Znači da postoje zemlje u kojima se školuju odlični plesači koji se angažiraju po svijetu. Imamo tri nacionalna kazališta u kojima je 95 posto stranaca u baletnom ansamblu.

Što se to događa s nama?! Naša zagrebačka baletna škola 20 je godina zatvorena, a ta je škola odgojila prekrasne baletne umjetnike.

Ona je u ruševnom stanju. Zar naša djeca nemaju talenta?! Imaju, jako puno. I sva ona djeca koja pohađaju umjetničke škole izrastaju u ispravne ličnosti koje imaju svoj duhovni svijet koji je našoj mladeži danas potreban više nego ikada prije!

Apeliram da se, po tom pitanju, nešto učini i da se otvaraju baletne škole. Krenimo u tu akciju! Njegujmo svoju djecu, svoje plesače, svoje koreografe!

To je razlog zašto sam aktivna i u ovoj visokoj životnoj dobi jer ja ne napuštam svoju ideju potpore i stvaranja hrvatske baletne umjetnosti koja je starija od stotinu godina.

Bit ću sretna ako netko od prisutnih posluša moj savjet pa da mogu reći – učinila sam nešto i nisam šutjela. Znate, ja nikada nisam šutjela«, zaključila je devedesetjednogodišnja Bezjak zahvalivši se na nagradi koja je, kaže, vrhunac nečega što umjetnik u svom životu može postići, uskliknuvši tom prigodom: »Sretna sam!«

Nagrađeni

Glumačka legenda Vlasta Knezović nabrojila je sve umjetnike s kojima je zahvalna bila biti raditi i kazala kako je veseli nagrada, posebno zato što dolazi iz struke.

»Uvijek sam bila bliže publici i publika me je voljela, a sada osjećam da me i struka voli. Nije dovoljno biti uman, talentiran, lijep i dobar, važno je biti zdrav da bismo izdržali ovaj teški, dugački i predivni put«, kazala je Knezović zahvalivši se svojoj obitelji koja je bila uz nju u svim bolestima i uspjesima.

Tom su prigodom proglašena najbolja ostvarenja na području dramske, radio, televizijske, operne i plesne umjetnosti. Za najbolju je dramu u cjelini proglašena »55 kvadrata« Ivane Vuković, u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za najbolju je opernu predstavu u cjelini nagradu dobila »Lastavica« Giacoma Puccinija pod dirigentskom palicom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; dok su Nagradu za najbolju plesnu predstavu u cjelini podijelile predstave »Sad sam Matthaus« (koreografija Matija Ferlin; produkcija Zavod Emanat i Matija Ferlin te koprodukcija Wiener Festwochen, CND Pnatin i Istarsko narodno kazalište) te predstava »SOL« (koreografija Silvia Marchig, produkcija Kik Melone u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu u sklopu programa »ANTISEZONA 20«).

Žiri je najboljom glumicom proglasio Dajanu Čuljak za ulogu Rože u »Svoga tela gospodar«, a najboljim glumcem Damira Lončara za ulogu Tita Merelija u »Ludnici s tenorima«.

Kao najbolja sporedna glumica nagrađena je Arijana Čulina za ulogu u predstavi »55 kvadrata«, dok je najbolji sporedni glumac Ivica Pucar u »Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja«.

Nagradu za najbolju mladu glumicu osvojila je Nika Ivančić za uloge u »Bogu masakra« i »Realistima«, dok je Ugo Korani najbolji mladi glumac u »Braći Karamazovima«.

Bobo Jelčić odbio nagradu

Najboljim redateljem drame proglašen je Bobo Jelčić za autorski projekt »Sorry« u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Jelčić je SMS porukom poručio da odbija primiti nagradu (što mu nije prvi put) te da će obrazloženje poslati kasnije. Do trenutka pisanja ovog teksta obrazloženje nije stiglo, a pitanje je i zašto nije odbio nominaciju, kako bi netko drugi dobio nagradu.