Foto Sergej Drechsler
Plenković je nakon razgledavanja terminala istaknuo da su zajedno objavili izjavu koja formalizira početak suradnje zemalja u energetsko-političkom kontekstu
povezane vijesti
- Plenković o nalozima ICC-a: Ne mogu se izjednačavati demokratska vlast i teroristi
- Plenković: Beroš se neće vraćati u Sabor; parlamentarna većina je stabilna i inicijativa oporbe nema izgleda za uspjeh
- Vlada odbija navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Plenkoviću kao neutemeljene
Premijer Andrej Plenković predstavio je austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru i predsjedniku vlade njemačke savezne države Bavarske Markusu Söderu mogućnosti LNG terminala u Omišlju na Krku, s namjerom povezivanja tih zemalja plinovodom za koji bi se tražilo sufinanciranje od Europske komisije.
“Razgovaramo o mogućnostima energetske suradnje, vodeći računa o hrvatskoj kritičnoj infrastrukturi koja je već vrlo dobra, a u koju ćemo još uložiti kako bismo od Hrvatske učinili relevantno energetsko čvorište”, izjavio je Plenković.
Plenković je nakon razgledavanja terminala istaknuo da su zajedno objavili izjavu koja formalizira početak suradnje zemalja u energetsko-političkom kontekstu.
Što donosi suradnja s Austrijom i Njemačkom
Oformit će se tako zajedničko tijelo, u kojem će biti predstavnici spomenutih vlada i stručnjaci, koji će utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku, rekao je.
Plenković je istaknuo i da je ta suradnja važna u izmijenjenim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu, u kojima cijela Europa traži alternativne opskrbne pravce, ali i u okviru daljnje zelene energetske tranzicije.
“U Hrvatskoj moramo doprinijeti ne samo vlastitoj energetskoj sigurnosti, nego i susjednih zemalja, pa i Austrije i Njemačke”, naglasio je.
Istaknuo je da je hrvatska Vlada ljetos odlučila povećati kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara plina. To je dvostruko više od hrvatskih potreba, i kućanstava i gospodarstva i industrije, rekao je.
Namjera je da hrvatski, austrijski i bavarski čelnici zajednički nastupaju prema Europskoj komisiji i traže sufinanciranje tih projekata, rekao je Plenković.
U povezivanju Austrije i Bavarske plinovodom važan je pravac kroz Sloveniju te su bitni razgovori i s tom zemljom, naveo je.
Nehammer: Obratit ćemo se zajedno Europskoj komisiji
Austrijski kancelar Nehammer naveo je da se daljnji koraci u tom projektu prepuštaju stručnjacima.
“Obratit ćemo se zajedno Europskoj komisiji što prije i tražiti potporu. U Austriji postoji politička volja da se pridružimo tom projektu. Razradit ćemo projekt i premostiti uska grla u opskrbi”, rekao je.
Istaknuo je da Austrija znatno smanjila uvoz plina iz Rusije od početka rata u Ukrajini te diverzificirala izvore energije. Važno je razmišljati i o postupnom napuštanju fosilnih goriva, o i vodiku kao energentu budućnosti, naveo je.
Markus Sőder je ocijenio da je ovo važan korak sa zajedničkim ciljem osiguranja energetske neovisnosti, očuvanja razine energenata i borbe s klimatskim promjenama.
Söder: Tražimo nove obnovljive izvore energije
“Tražimo nove obnovljive izvore energije, od vodika, preko vjetroelektrana do solarnih elektana, u čemu važna može biti južna Europa”, rekao je.
U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz već postojeći, navedeno je tijekom predstavljanja projekta.
Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu.
Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se za budući transport vodika.
Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravac prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.
Povećanje kapaciteta LNG-a u Omišlju
Podsjetimo, kapacitet terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju, na otoku Krku, bit će povećan na 6,1 milijardu kubičnih metara, što je gotovo dvostruko više od sadašnjeg kapaciteta, do 2024. godine, potvrdio je ranije u studenom za Novi list Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja upravlja terminalom.
Vlada Republike Hrvatske još je u kolovozu ove godine donijela odluku o proširenju kapaciteta LNG terminala, kao i Plinacrovog plinovoda između Zlobina i Bosiljeva, pri čemu je predviđeno ukupno ulaganje od 180 milijuna eura, od čega je 25 milijuna potrebno uložiti u sam LNG terminal, a 155 milijuna u novi plinovod.
Ovakvu je odluku Vlada obrazložila povećanjem sigurnosti opskrbe te smanjenjem ovisnosti o uvozu plina iz Rusije.
Povećanje kapaciteta samog terminala izvest će se, objašnjava Krhen, dodavanjem još jednog postrojenja za uplinjavanje tekućeg prirodnog plina na FSRU (ploveća jedinica za skladištenje i uplinjavanje) brod »LNG Croatia«, čime će se maksimalni kapacitet uplinjavanja povećati na 700 tisuća kubnih metara na sat, odnosno nešto više od šest milijardi kubnih metara godišnje.
– Uskoro bi trebali ugovoriti izgradnju novog postrojenja za uplinjavanje, a očekivani rok isporuke je 18 mjeseci, nakon potpisa ugovora. Očekujemo da bi postrojenje za uplinjavanje trebalo biti ugrađeno na »LNG Croatia« tijekom ljeta 2024. godine, rekao je Krhen.
Na naše pitanje gdje će novo postrojenje biti proizvedeno nije želio špekulirati, ali budući da je konverzija broda »LNG Croatia« iz LNG tankera u FSRU rađena u Kini, vjerojatno će Kinezi sklapati i novu jedinicu za uplinjavanje tekućeg plina.
Inače, dijelovi za takva postrojenja dolaze iz više zemalja svijeta, a u Kini se sklapaju u cjelinu i ugrađuju na brodove ili isporučuju naručitelju.
Novo postrojenje za uplinjavanje
U slučaju »LNG Croatije«, novo postrojenje za uplinjavanje ugradit će se na brod u nekom od brodogradilišta na Mediteranu, možda čak i u nekom od hrvatskih brodogradilišta, no ni o tome Krhen nije htio govoriti prije nego što posao bude ugovoren. Neslužbeno saznajemo da su pregovori o tome već vođeni s riječkim brodogradilištem »3. maj«.
U svakom slučaju, LNG Hrvatska će nastojati, potvrdio je Krhen, da se ugradnja postrojenja obavi što bliže Krku kako bi se smanjio period tijekom kojega će biti prekinuta proizvodnja na LNG terminalu, kao i smanjili troškovi putovanja broda do brodogradilišta i natrag.
Radi što manjeg zastoja u isporukama plina zakupcima kapaciteta terminala, novo postrojenje za uplinjavanje bit će ugrađeno u ljetnim mjesecima, kada je i potražnja za plinom najmanja.
Paralelno s ugradnjom dodatnog postrojenja za uplinjavanje na brodu »LNG Croatia«, Plinacro bi trebao osigurati transportne kapacitete za dvostruko veće količine plina s terminala od sadašnjih, na dionici od Zlobina do Bosiljeva.
Plinovod od LNG terminala do Zlobina ima dovoljan kapacitet, no problematična je 58 kilometara duga dionica do Bosiljeva.
Mađarska i Slovenija
Iz Plinacroa potvrđuju kako njihov dio projekta uključuje upravo povećanje kapaciteta, odnosno izgradnju novog plinovoda na toj dionici, čime će se omogućiti kvalitetniji tlačni uvjeti u čvoru Lučko, a time i dodatna mogućnost prihvata plina s LNG terminala.
– Izgradnjom spomenutog plinovoda omogućit ćemo povećanje transporta plina s LNG terminala do njegova sadašnjeg, tehničkog kapaciteta od oko 3,5 milijardi prostornih metara na godinu, što će značajno povećati sigurnost opskrbe plinom potrošača u Hrvatskoj, ali i stvoriti osnovni preduvjet za daljnji razvoj plinovodnog sustava i povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji, čime će se smanjiti ovisnost o ruskom plinu.
Plinacro je već ranije poduzeo sve potrebne radnje koje prethode građevinskoj dozvoli koja je izdana krajem listopada ove godine, tako da su se mogli ubrzati svi ostali postupci od pokretanja postupka javne nabave za cijevi, postupka nabave pripadajuće opreme, do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na pravcu plinovoda Zlobin – Bosiljevo.
Već 19. rujna 2022. godine donesena je odluka o početku postupka javne nabave čeličnih plinovodnih cijevi vrijednosti 400 milijuna kuna, a 14. listopada i odluka o početku postupka javne nabave opreme s puštanjem u rad i održavanjem, procijenjene vrijednosti 60 milijuna kuna.
Zahvaljujući svim provedenim postupcima, očekujemo da će gradnja trajati dvije do dvije i pol godine, stoji u odgovoru Plinacroa na naš upit o povećanju kapaciteta plinovoda.
Osim ovog plinovoda, u nešto dugoročnijim planovima Plinacroa je i izgradnja dodatnih kapaciteta čime bi se, sukcesivno, prihvat plina povećavao do punog novog kapaciteta terminala od 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje.
U međuvremenu se očekuje i izgradnja prekrcajnih stanica za ukapljeni prirodni plin na Jadranu, u prvom redu u Zadru, Splitu i Pločama, gdje bi se manjim brodovima plin u ukapljenom stanju transportirao s Krka, a potom prekrcavao na brodove koji ga koriste kao pogonsko gorivo, kao i na kamione.
