'Ne želi biti babaroga'

Europska javna tužiteljica traži još ljudi. Otkrila je na čemu se u Hrvatskoj najviše – krade

Hina

Foto Davor Kovacevic

Foto Davor Kovacevic

Kaže da želi ustrojiti sustav u kojem svaka instanca, od nacionalne do europske, obavlja svoj dio posla



Europska javna tužiteljica Laura Codruța Kövesi u razgovoru za Večernji list ističe da je zatražila što prije dva dodatna tužitelja u Hrvatskoj, piše dnevnik u broju od subote.


Laura Codruța Kövesi postala je ikona borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, no europska javna tužiteljica jasno daje do znanja da joj nije cilj javna percepcija “babaroge” za kriminal koji ne detektiraju i ne procesuiraju nacionalna tijela, nego upravo ustrojiti sustav u kojem svaka instanca, od nacionalne do europske, obavlja svoj dio posla kako bi se obračunala sa zloporabama i zaradila povjerenje građana.


I zato kad kaže da su dužni primjenjivati nacionalno pravo, prva žena Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) ne “pere ruke” od nacionalnih propusta. Oni jesu nacionalni. Ostaje činjenica da su istrage vezane uz potencijalno nezakonito trošenje EU novca u slučajevima bivših ministara Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića pokrenuti tek nakon intervencije EPPO-ova hrvatskog ureda.




Na pitanje o tome i iskazivanje sumnje u proaktivnost USKOK-a, na nedavnom je susretu s novinarima u Hrvatskoj Kövesi prokomentirala: Nismo imali konflikt. Možda su se neke situacije činile kao konflikt, ali nije bilo tako. Svatko radi svoj posao. Nisam ovdje da osuđujem, da držim predavanja i kritiziram. Ovdje sam da govorim o EPPO-u.


Kao najveći problem u Hrvatskoj koji bi bio u njezinoj nadležnosti apostrofirala je premalo prijava utaja poreza te izračunala da EPPO, koji je u prvoj godini zaplijenio 250 milijuna eura, pet puta više od svog budžeta, na jedan uloženi euro – vrati pet. Ne čudi. Cijeli je životni put ove 49-godišnje Rumunjke vodio upravo tome: osim što joj je i otac bio javni tužitelj, diplomirala je na temi korupcije i organiziranog kriminala te nakon što je probila spolne predrasude, razbila je i onu da se u Rumunjskoj kriminalu ne može stati na kraj.


Sa samo 33 godine preuzela je ulogu glavne javne tužiteljice Rumunjske. Pod njezinim je vodstvom zbog korupcije optuženo ili osuđeno 20-ak ministara, tisuće političara, medijskih moćnika, a nije poštedjela ni suce. Kad ju je nova vlast 2017. smijenila i donijela propis koji dekriminalizira korupciju službenika u kojoj iznos štete ne prelazi 43.000 eura, stotine tisuća Rumunja izašlo je na ulice Bukurešta. Oni su “tim” bivše košarkašice koja jest timski igrač, ali bez dileme – centarforica. U koju su uprte oči svih onih koji žele da njihova zemlja prestane biti kleptokracija.


U razgovoru s novinarkom Valentinom Wiesner ističe kako joj motivacija nije živjeti opasan život, već samo želi biti korisna društvu.