Krah

Filipović poništio natječaj za skupi kukuruz: Nije normalno da se javi samo jedan ponuditelj

Jagoda Marić

Foto Damir Spehar/PIXSELL; Vedran Karuza

Foto Damir Spehar/PIXSELL; Vedran Karuza

Natječaj je bio vrijedan 230 milijuna kuna. Država je naručila žitarice po višoj cijeni od tržišne



Natječaj kojim su Robne zalihe nabavljale 75 tisuća tona kukuruza za 230 milijuna kuna i na kojem je posao dobila Veterinarska stanica Vetam iz Osijeka, koja se jedina i javila na taj poziv, bit će poništen, potvrdio nam je to ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.


Problemi oko spomenutog natječaja nastali su kad je u javnost procurilo da je nabavu kukuruza za robne zalihe dobilo društvo koje se bavi zbrinjavanjem pasa lutalica, veterinarskom skrbi za životinje, deratizacijom i uništavanjem komaraca, te da mu trgovina žitaricama nije primaran posao.


Uz to, cijena koju je na natječaju postigao Vetam je tri kune po kilogramu i za oko 30 posto je veća od sadašnje tržišne cijene kukuruza. Tako bi država svih 75 tisuća tona platila 40 milijuna kuna više nego što je trenutna tržišna vrijednost kukuruza.


Loš rasplet




– Natječaj za nabavku 75.000 tona kukuruza bit će poništen jer nije normalno da se na natječaj od 230 milijuna kuna javi jedna zajednica ponuditelja i da je cijena gotovo 30 posto viša od tržišne, kazao nam je ministar Filipović.


Najavljuje da će tražiti očitovanje od Robnih zaliha o cijelom slučaju i poziva sve one koji se bave kukuruzom da se jave na novi natječaj koji će biti raspisan.


Sadašnje nevolje zapravo nije bilo teško predvidjeti jer su još i prije berbe kukuruza ratari i stočari te njihove udruge upozoravali na to da bi država trebala otkupiti dio ovogodišnjeg uroda koji je bio lošiji zbog suše, ali se u Hrvatskoj proizvelo dovoljno kukuruza za domaće potrebe, čime bi stabilizirala cijene na domaćem tržištu.


No, kukuruz koji su od proizvođača otkupljivali po cijeni od 2,30 kuna, otkupljivači su ubrzo, po ustaljenoj praksi, prodali u Italiju i to po cijeni od tri kune.


U takvoj su situaciji Robne zalihe prošli mjesec raspisale natječaj na kojem su za 230 milijuna kuna tražili sto tisuća tona kukuruza, ali na taj se natječaj nitko nije javio, pa je u ponovljenom količina koja se traži spuštena na 75 tisuća tona.


U međuvremeno je pala i tržišna cijena kukuruza, ali na ponovljeni natječaj javio se samo jedan ponuditelj.


Takav je rasplet izazvao negodovanje poljoprivrednika, a danas su na tome da je riječ o novoj aferi vezanoj uz žito i Robne zalihe, kakvima je Hrvatska obilovala protekla tri desetljeća, inzistirali i oporbeni zastupnici.


Oscilacije na burzi


Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Maletić u jutarnjoj raspravi u Saboru kazao je da je natječaj napravljen po zakonu, ali nije znao reći hoće li biti završen ili ne, što znači da u tom trenutku nije znao za ministrovu odluku ili o njoj nije želio govoriti.


– Odbijam primisao da se radi o nekoj aferi. Kad postupak bude gotov, javnost će biti obaviještena. Taj posao neće dobiti netko tko za to nije kvalificiran i nema uvjete propisane natječajem.


Što ćemo napraviti s otvorenim postupkom, vidjet ćemo. Ne mogu sad reći hoćemo li ga završiti ili ne, kazao je Maletić.


Pojasnio je i da je cijena formirana tako što su na tržišnu cijenu iz službenog Tržišnog informacijskog sustava, koja je vrijedila u trenutku raspisivanja natječaja, dodani manipulativni troškovi.


– To što su pet-šest dana nakon objave natječaja pušteni brodovi iz Ukrajine i sve su burze reagirale padom cijena, to je drugi par postola. A


ko natječaj poništimo, a za 15 dana cijena kukuruza na burzama podivlja, hoće li to opet biti afera, pitao je Maletić zastupnike, a takav bi rasplet mogao zadati brige i ministru ako dođe do rasta cijena nakon poništavanja natječaja.


Seljaci uvijek posljednji na listi za otkup


U Saboru se danas raspravljalo o prijedlogu Zakona o strateškim robnim zalihama, pa su oporbeni zastupnici zasuli Vladine predstavnike pitanjima zašto se kilogram kukuruza plaća po tri kune, a seljaci su ga prodavali po 2,30 kuna, zašto država od njih nije otkupila kukuruz po cijeni od tri kune, nego je posao dala tvrtki kojoj to nije primarna djelatnost.


Isticali su da nitko od hrvatskih ratara nije uspio prodati kukuruz po toj cijeni.