Dio sindikalnih čelnika u Hrvatskoj tražio je za nedavnih pregovora s Vladom da se u dogovor o plaćama za sljedeću godinu ugradi automatski rast plaća usklađen s inflacijom kako zaposleni u javnim službama i državnoj upravi ne bi dodatno gubili kupovnu moć.

Nije se to dogodilo, dogovoren je rast plaća od šest posto od 1. listopada i dva posto od 1. travnja sljedeće godine, s time da će se ovisno o gospodarskim i proračunskim kretanjima u sljedećoj godini razgovarati o daljnjem rastu plaća nakon travnja.

Negdje u isto vrijeme europski mediji počeli su izvještavati o pregovorima o proračunu Europske unije i o tome da se plaće europskih dužnosnika i službenika usklađuju s inflacijom, dok istovremeno Europska komisija nacionalnim Vladama preporučuje štednju, što znači i da se suzdrže kad je u pitanju povećanje plaća nacionalnim službenicima te da ne odobre povećanje u visini inflacije.

To bi značilo da su europski dužnosnici i službenici u povlaštenom položaju u odnosu na službenike u pojedinim državama koji zapravo priskrbljuje novac za EU proračun.

Pojašnjenje iz EK-a

Zato smo zatražili pojašnjenje Europske komisije o usklađivanju plaća koje se isplaćuju iz europskog proračuna, bilo da je riječ o dužnosnicima ili službenicima, i prema odgovorima koje smo dobili plaće se ni za njih ne usklađuju s inflacijom u Belgiji gdje je sjedište Komisije, nego ovise o kretanju plaća javnih službenika u državama članicama.

Tako bi u ovoj godini prema tom pravilu plaće trebale rasti za 4,4 posto, te dodatno biti povećane za 2,5 posto, što je povećanje koje im je pripadalo od 2020. godine, ali je iznimno obustavljeno.

To bi značilo da je rast plaća u europskim institucijama od početka pandemije bio znatno manji od rasta plaća u Hrvatskoj.

Iz Komisije objašnjavaju da se rast plaća u europskim institucijama temelji na odluci Europskog parlamenta i država članica u Vijeću iz 2013., kojom je definiran unaprijed utvrđeni sustav izračuna usklađivanja plaća, te da je riječ o automatskom izračunu bez ikakve političke diskrecije.

– U skladu s tim sustavom, odnosno »Metodom«, ako se plaće javnih službenika u našim državama članicama u prosjeku povećaju ili smanje, to se odnosi i na plaće dužnosnika EU-a. Godišnje ažuriranje plaća osoblja EU-a kasni godinu dana jer odražava kretanje plaća javnih dužnosnika u državama članicama u razdoblju od srpnja prethodne godine do srpnja tekuće godine.

Kao rezultat primjene metode, unatoč inflaciji od 10,5 posto izmjerenoj u Belgiji u relevantnom razdoblju od srpnja 2021. do srpnja 2022., godišnje povećanje za osoblje EU-a u stvarnosti iznosi 4,4 posto.

To je razina koja se odražava i u povećanju plaća u mnogim državama članicama, pojašnjavaju iz Komisije. Dodaju i da je od ukupno 4,4 posto već u primjeni dio od 2,4 posto zbog privremene indeksacije.

Povrat povećanja

Uz to europski će službenici dobiti i povrat povećanja od 2,5 posto, za koji su bili zakinuti jer je 2020. godine bilo obustavljeno usklađenje zbog pada BDP-a u EU-u.

– Taj rast plaća sada se događa, strogo u skladu s automatskom metodom, jer je 2022. BDP EU-a dosegnuo razinu prije krize od 2019.

Tom dvogodišnjom suspenzijom ostvarene su uštede za proračun EU-a, odnosno 750 milijuna eura tijekom trenutnog višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. godine, navode iz Komisije.

Prema njihovom izračunu, službenici koji rade za Europsku uniju u proteklih su gotovo 20 godina izgubili puno više na vrijednosti svojih plaća nego što su u prosjeku izgubili službenici u nacionalnim upravama.

– Unatoč ovogodišnjem godišnjem ažuriranju, uključujući povrat, osoblje EU-a ukupno je izgubilo oko 11,7 posto svoje kupovne moći u razdoblju od 2004. do 2022., dok su državni službenici u nacionalnim upravama izgubili tri posto, navode iz Komisije.