ZAGREB – Blagi rast hrvatskog gospodarstva u sljedećoj godini Hrvatska umnogome temelji na novcu iz europskih fondova i Vlada je u prijedlogu proračuna otkrila plan po kojem će u 2023. iz različitih europskih fondova iskoristiti gotovo pet milijardi eura. To je čak dvije milijarde eura ili 32 posto više nego u ovoj godini u kojoj će Hrvatska iz EU fondova dobiti nešto manje od tri milijarde eura.

No, taj ritam se ne planira držati i u godinama koje će nakon toga uslijediti, pa tako proračunske projekcije otkrivaju da se u 2024. i 2025. godini iz EU fondova očekuje po četiri milijarde eura.

Značajno je to smanjenje, od gotovo 20 posto, u odnosu na 2023. godinu, ali još uvijek je barem milijardu eura više od ovogodišnjeg ostvarenja. Iako planovi za 2024. i 2025. godinu nisu tako izdašni kao onaj za sljedeću godinu, ipak bi, ako se oni ostvare, u trogodišnjem razdoblju Hrvatska iz EU fondova dobila značajan novac, ukupno oko 13 milijardi eura, što je primjerice polovina proračunske potrošnje za sljedeću godinu i gotovo cijeli iznos koji će u sljedećoj godini Hrvatska prikupiti od naplate svih poreza koji bi u blagajnu trebali donijeti 13,3 milijarde eura.

Kraj produžetaka

Ambiciozan plan za 2023. godinu ne čudi jer je to posljednja godina u kojoj Hrvatska može trošiti novac iz višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Hrvatska u devet godina nije uspjela potrošiti sav novac predviđen u tom razdoblju i u zadnjoj, trećoj godini produžetaka potencijalno može dobiti još oko 2,3 milijarde eura. Uz to brojni su projekti prebačeni iz ove u sljedeću godinu i očekuje se samo njihova naplata.

U prvoj polovini sljedeće godine završava se i mogućnost korištenja novca iz Fonda solidarnosti za saniranje posljedica potresa u Zagrebu, za što je Hrvatska također u produžetku od godinu dana. U sljedećoj godini Hrvatskoj je na raspolaganju novac i iz aktualnog sedmogodišnjeg europskog proračuna te novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Stoga ne čudi da je pod pritiskom istjecanja rokova za dio novca plan podignut na gotovo pet milijardi eura. Ne čudi ni to da su planovi manje ambiciozni u godinama kad toga pritiska više neće biti jer će svaki euro koji ne bude potrošen u sljedećoj godini za Hrvatsku zauvijek biti izgubljen, ako Vlada ponovo ne dogovori kakav produžetak.

Iako bi to moglo biti objašnjenje koje drži vodu kad su u pitanju manji iznosi za 2024. i 2025. godinu, ipak je nejasno zašto Vlada smanjuje tempo jer bi to trebale biti udarne godine za potrošnju novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno bespovratnog novca koji je Hrvatskoj dodijeljen na osnovu Vladinog nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Hrvatskoj su bespovratno odobrene čak 6,3 milijarde eura i taj novac treba potrošiti do kraja 2026. godine. Uz to cijelo to vrijeme Hrvatska će na raspolaganju imati i novac iz proračuna EU-a za razdoblje do 2027. godine.

Prioriteti EU-a

No, Vlada je očito procijenila da se unatoč silnom novcu koji država ima na raspolaganju tempo iz sljedeće dvije godine ne može držati i u godinama koje će nakon toga uslijediti.

U sljedeće tri godine, barem prema Vladinom dokumentu u kojem su navedeni projekti koji će se financirati iz europskih fondova, najviše će novca otići u resor kojim upravlja Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, što ne čudi jer je riječ o projektima u vodoprivredi, zaštiti okoliša, zelenoj tranziciji koja je jedan od prioriteta EU-a.

Projekti u tom resoru u tri bi godine trebali dobiti čak 2,86 milijardi eura. Ministarstvo poljoprivrede navodi projekte vrijedne 1,43 milijarde eura, što ne uključuje direktna plaćanja u poljoprivredi, odnosno subvencije. Očekivano, pri vrhu je i Ministarstvo mora, prometa infrastrukture čiji bi se projekti, ako se planovi ostvare, trebali financirati s 1,26 milijardi eura u sljedeće tri godine.