Dobro zdravlje počinje od stola, ne samo od toga što jedete, već i od toga KAKO jedete: otkrivamo 5 znakova koji vam pokazuju da morate više paziti na način na koji žvačete hranu.

Dobra probava ključna je za dobar život tijekom dana. Prebrzo jedenje može dovesti do osjećaja težine u želucu ili čak do neasimilacije najvažnijih nutrijenata na pravi način.

Kao što vidite, uživanje u hrani koju jedete važnije je nego što ste možda mislili.

Otkrijmo 5 znakova lošeg žvakanja:

1. Možete patiti od želučane kiseline

Ako malo žvačete, uvelike povećavate šanse za kiselinu u želucu. To je zato što žvakanje potiče proizvodnju kiseline, koja je neophodna za nesmetan probavni proces.

Prebrzo jedenje ne dopušta tijelu da proizvede ovu kiselinu, što u kombinaciji s lagano sažvakanom hranom postaje savršen recept za želučanu kiselinu.

2. Ne asimilirate hranjive tvari pravilno

Makronutrijenti potrebni našem tijelu za pravilno funkcioniranje su ugljikohidrati, bjelančevine i masti, koje možete zamisliti kao građevni materijal za cijelo tijelo.

Tijekom žvakanja počinje proces razgradnje ovih makronutrijenata u njihovim inačicama koje naše tijelo najlakše asimilira, a to su monosaharidi, aminokiseline i masne kiseline.

Ove “manje” hranjive tvari asimilira tanko crijevo, gdje se odvija najveći dio procesa asimilacije, ali ako niste pravilno žvakali hranu, to dovodi do slabije apsorpcije i posljedično fizičkog i psihičkog stresa.

3. Možete doživjeti probleme s probavom

Tijekom putovanja koje hrana čini od usne šupljine do tankog crijeva, naše tijelo izlučuje neke tvari ključne za probavu.

Gušterača proizvodi specifične enzime za probavu, dok žučni mjehur proizvodi žuč, a oboje imaju za cilj daljnju razgradnju hrane.

Međutim, te tvari idu do određene točke: ako hrana nije razgnječena zubima, enzimi i žuč ne mogu jamčiti pravilnu probavu.

Uobičajene nuspojave uključuju probavne smetnje, plinove i zatvor.

4. Jedete više nego što trebate

Ako vam je jedan od ciljeva smršaviti, žvačite smirenije i pažljivije.

Prebrzo jedenje ometa komunikaciju unutar našeg tijela: mozak nije u stanju prenijeti osjećaj sitosti i stoga smo skloni halapljivo jesti kako bismo se zasitili.

5. Ne cijenite ono što jedete

Ovo se može činiti kao manje važna točka, ali zapravo je prvi korak u preokretanju sklonosti prejedanju.

S druge strane, nekima zdravlje možda nije dovoljan razlog da preispitaju svoje navike.

Međutim, ako razmislite o tome, važno je znati cijeniti hranu, ne samo kao nešto ukusno i slasno, već i kao emocionalni i društveni ritual.

Kada jedete s obitelji ili prijateljima, važno je uživati ​​u trenutku, a uvažavanje okusa prvi je korak da se vrati spokoj i istinski živi taj trenutak.