GOSPIĆ – Već dulji niz godina na hrvatskom tržištu mogu se kupiti suhe šljive proizvedene u Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji i ostalim država Europske unije. Tek je mali postotak tih šljiva domaće proizvodnje, mahom s područja Slavonije. Istodobno je iz Hrvatske izvezeno 57 tona sušenih šljiva, najviše u Sloveniju. Iz »carstva šljiva«, odnosno iz Like, niti jedna. Prvi put ove godine to se promijenilo jer je na domaće tržište krenula suha šljiva iz gospićkog Razvojnog centra LSŽ-a.

Protekla katastofalno sušna godina je još jednom dokazala i pokazala da navodnjavanje postaje nezamjenjiva potreba ličkih OPG-ova. Mnogi od njih su se okrenuli uzgoju šljive sorte lička bistrica za koju nutricionisti tvrde da se od nje proizvode najbolji pekmezi, džemovi, likeri, rakije i kompoti. Slično je i sa sušenjem, o čemu nam je više rekla Valentina Butorac, prehrambeni tehnolog i stručni suradnik Razvojnog centra LSŽ-a u Gospiću.

– Ovih smo dana osušili oko 1.500 kilograma šljiva, što je u konačnici 500 kilograma suhih šljiva. Ovo je tek početak ovakve proizvodnje od koje mnogi lokalni OPG-ovi s pravom puno očekuju. Šljive su kod nas sušila svega tri korisnika, ili točnije oni OPG-ovi koji su navodnjavali svoje voćnjake. Te prve suhe šljive su prije nekoliko dana otišle na tržište. Potrošači su veoma zadovoljni kvalitetom, okusom i aromom ličkih suhih šljiva. Zato smo već dobili nove narudžbe za sušenje šljiva koje se nalaze u hladnjačama i čekaju preradu. Lička sušena šljiva je kao završni proizvod vrlo zanimljiva konzumentima i vjerujem da će se sve više suhe šljive sorte lička bistrica plasirati na tržište – naglašava Valentina Butorac

Usput nam pojašnjava neke dijelove tehološkog postupka i priprema uzorke osušenih šljiva koji će krenuti na posebnu analizu u Zavod za javno zdravstvo. Također doznajemo da se šljiva sorte čačanka suši do 25 sati, dok lička bistrica zahtijeva i do 30 sati sušenja zbog deblje kožice plodova.

Konzumiranje suhih šljiva preporuča struka jer su svojim sastavom i brojnim vlaknima idealna namirnica za dobru probavu i lakše kontroliranje tjelesne težine. Hrvatska je jedina država ove regije gdje sustavno opada broj stabala šljiva. Mnogi voćari umjesto šljiva sade stabla jabuka, krušaka, marelica i bresaka. Tek se zadnjih godina diljem Like taj broj neznatno povećao.