Ruska agresija na Ukrajinu ubrzava proces zelene tranzicije, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak na marginama klimatskog skupa COP27 u Egiptu.

„Naglasio sam doprinos Hrvatske“, rekao je premijer novinarima nakon svog govora na skupu Ujedinjenih naroda u Šarm El Šeiku, a „on se sastoji od pune svijesti da ova ruska agresija na Ukrajinu ima direktan efekt na energetsku krizu“.

Ruski napad „ubrzava proces zelene tranzicije i zahtijeva puno više ulaganja“, dodao je premijer.

Plenković je u svom govoru, u kojem je govorio o mjerama koje Hrvatska donosi u borbi protiv klimatskih promjena, između ostalog govorio i o projektu Doline vodika Sjeverni Jadran koji Hrvatska želi napraviti s Italijom i Slovenijom „i taj energetski resurs u budućnosti maksimalno koristiti“.

Od 34 subjekta projekta njih šest je iz Hrvatske, a njime se želi stvoriti tehnološke, a kasnije i energetske preduvjete kako bi se u budućnosti koristio vodik, rekao je premijer. Ranije na Twitteru objavio je da je cilj proizvodnja 5000 tona vodika godišnje.

Plenković je u utorak predstavio taj projekt na panelu na temu zelenog vodika kojim su predsjedali egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi i njemački kancelar Olaf Scholz.

To je „primjer prekogranične suradnje na razini Europske unije koji je svojevrsni pionirski pothvat“, naglasio je i dodao da će od projekta svi imati koristi.

Premijer se u utorak bilateralno sastao s egipatskim premijerom Mostafom Madbulijem, istaknuvši da Hrvatska ima dobre odnose s tom „važnom zemljom“ na sjeveru Afrike.

Između dviju država proteklih se godina povećala trgovinska razmjena, a uskoro će potpisati sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, najavio je Plenković i dodao da Hrvatska želi snažniju suradnju na svim poljima sa svim zemljama Sredozemlja.

Premijer je na marginama skupa u Šarm El Šeiku imao niz „kraćih neformalnih susreta“, između ostalih s novom talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i novim britanskim premijerom Rishijem Sunakom.

Premijer se susreo i sa kancelarom Scholzom, nizozemskim premijerom Markom Rutteom, grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisem, luksemburškim premijerom Xavijerom Bettelom, jordanskim kraljem Abdulahom II. i bivšim američkim potpredsjednikom Aleom Goreom.