ZAGREB – Popis stanovništva objavljen ove godine pokazao je poražavajuće brojke za Gorski kotar – kako je naš list pisao početkom ove godine, tužna i uznemirujuća brojka je 19.032. A po popisu iz 2011. godine bilo je 22.959 stanovnika, što znači da je u tih deset godina Gorski kotar pao za čak 3.927 stanovnika. Slikovito rečeno, izgubljen je gradić koji bi brojem stanovnika danas bio drugi po veličini goranski grad! Samo Delnice (5.158) imaju više. Taj imaginarni nestali gradić s 3.927 bivših Gorana bio bi veći od, primjerice, Vrbovskog (3.872) ili Čabra (3.239).

Stoga je Gorski kotar praktički ostao na razini »statističke greške« i kad su u pitanju izborne jedinice, a on je dio 7. izborne jedinice koja se proteže od riječkog prstena i Vinodola preko Karlovca pa sve do juga Zagreba, i gdje većinu birača čine upravo Zagrepčani. U kontekstu javnih rasprava o tome treba li zbog rezultata popisa stanovništva mijenjati i izborne jedinice, s obzirom na to da izbor sadašnjih 14 zastupnika po svakoj jedinici više ne reprezentira omjer stvarnog broja stanovnika u svakoj od njih, što je tema koju je otvorio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u svojim javnim istupima zadnjih dana, otvara se i pitanje treba li Gorski kotar »spojiti« s onom izbornom jedinicom kojoj on prirodno gravitira, a to je riječka izborna jedinica. Ako se pita ustavne stručnjake, kao i oporbene političare – svakako da, u smislu da su promjene Zakona o izbornim jedinicama sada nužne, a jedni i drugi slažu se da općenito treba promijeniti model izbornih jedinica. Uostalom, toga je svjestan i sam premijer Andrej Plenković koji je posljednjih dana, odgovarajući na pitanja o ovoj temi, rekao da su »svi svjesni da je popis stanovništva pokazao nove rezultate koje treba uvažiti, ali i da su izbori tek za dvije godine pa ima vremena za sve«.

Ustavni sud

No, ustavna stručnjakinja s riječkog Pravnog fakulteta Sanja Barić upozorava na to da dobra praksa nalaže da se u izbornoj godini izborna pravila ne mijenjaju, pa to znači da, ako će poštovati sugestije Ustavnog suda, vladajući imaju praktički samo šest mjeseci za pripremu izmjena Zakona o izbornim jedinicama. Naime, redovni izbori bili bi u 2024. godini, a ako se prijedlog želi ozbiljno i široko raspraviti, tada prijedlog treba biti razrađen do ljeta 2023. godine, kako bi do kraja te godine bio i usvojen.

Pritom oporba poziva na široki konsenzus, pa tako zastupnik Domagoj Hajduković iz Socijaldemokrata, upitan o stanju u Slavoniji koja bi po zadnjem popisu stanovništva zapravo trebala imati tri saborska zastupnika manje, jer bilježi toliko velik postotak depopulacije, kaže da postoje dvije mogućnosti: ili će se zadržati sadašnjih deset jedinica, a promijeniti broj zastupnika koji se u njima bira, ili treba mijenjati cijeli model.

o, i za jedno i za drugo potreban je širi društveni konsenzus jer je tema itekako osjetljiva, izjavio je Hajduković. S druge strane, i ustavni stručnjaci se slažu da svaki izborni model uvijek nekome pogoduje više, a nekome manje u određenom trenutku, pa tako Sanja Barić ističe da se promjena zakona svakako mora dogoditi jer sadašnje jedinice više ne odražavaju realno stanje broja stanovnika i njihovu reprezentativnost, pa prijeti opasnost da izbori, ako budu održani po postojećem, starom modelu, na kraju mogu biti čak proglašeni i – neustavnima. Ustavni sud je na ovo upozorio i nakon prošlog popisa stanovništva 2011. godine, ali tada nije bilo volje da se izborne jedinice mijenjaju, ali sada su promjene u nekim dijelovima, poput upravo Gorskog kotara ili dijelova Slavonije tolike da će biti nužno mijenjati zakon.

Broj mandata

Profesor Fakulteta političkih znanosti Goran Čular u izjavi za N1 rekao je da pitanje tko bi dobio ili izgubio novim modelom, nije pitanje kojim se treba baviti, nego je bitno ostvariti proporcionalnost svakog glasa.

– Trebalo bi se odustati od modela da sve izborne jedinice imaju isti broj mandata. To je vrlo rijedak model kod razmjernih izbora u više izbornih jedinica. Obično se te izborne jedinice razlikuju, ali pritom broj mandata odgovara bilo broju birača ili broju stanovnika, ovisno što se uzme kao temelj za izračun, kaže Čular.

Željko Jovanović / Foto M. LEVAK

Kad se pita oporbu, oni su za spajanje Gorskog kotara s Rijekom. Član Predsjedništva SDP-a Hrvatske i politički tajnik riječkog SDP-a Željko Jovanović objašnjava da je SDP već tijekom ove godine u saborsku proceduru uputio svoj prijedlog izmjena zakona upravo u tom smjeru, mada on još nije došao na raspravu. SDP predlaže da se umjesto fiksnog broja mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici, bira različit broj mandata u šest izbornih jedinica. Sabor bi i dalje imao 151 zastupnika, osam predstavnika nacionalnih manjina, troje iz dijaspore, a preostalih 140 zastupnika bi se biralo u šest izbornih jedinica. Odustalo bi se, međutim, od aktualnog modela po kojem se iz svake izborne jedinice bira jednaki broj zastupnika, a sada je to njih 14. Peta izborna jedinica bila bi zapadna Hrvatska i obuhvaćala bi tri županije: Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku, a birala bi 18 zastupnika, stoji u SDP-ovom prijedlogu.

Prirodne regije

I u Socijaldemokratima smatraju da bi nove izborne jedinice trebale pratiti granice županija, jer su to prirodne i logične cjeline na koje su građani navikli i imaju prirodne centre kojima gravitiraju, pa tako Davorko Vidović ističe da je njihov prijedlog formiranje pet ili šest izbornih jedinica, zapravo model vrlo sličan SDP-ovom, a koji se poklapa s pet prirodnih regija Hrvatske, uvažavajući granice županija, pa bi i po tom modelu Gorski kotar i Rijeka ponovo bili zajedno.

– Iako smo Ministarstvu pravosuđa i uprave uputili upit konkretno o Gorskom kotaru, odgovor zasad nismo dobili. Općenito, vladajući zasad izbjegavaju konkretno govoriti o ovoj temi jer je jasno da neki dovršeni prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama zasad nemaju. No, također je jasno i da će ga vrlo skoro morati razraditi, jer ne samo da im nad glavom visi upozorenje Ustavnog suda, nego je moguće i da izbori budu prije jeseni 2024. godine, pa izborno zakonodavstvo treba biti spremno, kaže Vidović.

Mario Kapulica / Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, održane u ponedjeljak, član Predsjedništva HDZ-a Mario Kapulica rekao je da na Predsjedništvu nisu razgovarali o izmjenama izbornih jedinica, poručivši da HDZ to pitanje neće politizirati i svesti na »uskostranačku matematiku«.

– HDZ će odluku donijeti uskoro, i to u interesu države i birača koji žele da njihov glas bude jednak. Vodit će se računa prije svega o državnim interesima i mišljenju Ustavnog suda, ne o uskostranačkim interesima, neće se »uzeti škare« i prekrajati jedinice da bi netko dobio mandat više, kazao je. Kapulica je dodao da HDZ uostalom sada, u drugoj godini drugog mandata, po istraživanjima stoji bolje nego u drugoj godini prvoga mandata, pa ni nema potrebe za prilagođavanjem izbornih jedinica sebi, nego će se sve raditi u interesu građana.