S. DRECHSLER
Za projekt je ishođeno Rješenje o utjecaju zahvata na okoliš i lokacijska dozvola, a trenutačno se izrađuje glavni projekt i priprema dokumentacija za podnošenje zahtjeva za ishođenje građevinskih dozvola
povezane vijesti
- Butković ponudio pomoć u saniranju željezničke pruge u Hercegovini koja je oštećena u poplavama
- ‘Samo želim raditi’: Riječanka ima dvije diplome, ali nikako ne prolazi na natječajima za zapošljavanje u Gradu Rijeci
- Marko Filipović predložio najveći proračun ikada i najavio novu kandidaturu za riječkoga gradonačelnika
RIJEKA – Prije nešto više od dvije godine počelo se intenzivnije govoriti o projektu izgradnje drugog kolosijeka te modernizacije i obnove željezničke pruge na potezu Škrljevo – Rijeka – Jurdani, a u gradskoj vijećnici o ovoj su temi održane dvije prezentacije za građane.
Studijska dokumentacija
Od tada do danas čini se da je sve nekako utihnulo, stoga smo se u tvrtki HŽ Infrastruktura raspitali u kojoj je fazi projekt i kada se planira izgradnja te kako i kada planiraju riješiti određene probleme među kojima se nekako najvećim ističe izvlaštenje i rušenje stambenih objekata zbog izgradnje drugog kolosijeka pruge.
Kako saznajemo iz HŽ Infrastrukture, projekt je još u fazi izrade projektne dokumentacije, a sljedeće se godine planira raspisivanje natječaja za izvođenje radova nakon čega će započeti izgradnja.
– Do sada je izrađena studijska dokumentacija i Idejni projekt te je ishođeno Rješenje o utjecaju zahvata na okoliš i lokacijska dozvola. Projekt se trenutačno nalazi u fazi izrade glavnih projekata i pripreme dokumentacije za podnošenje zahtjeva za ishođenje građevinskih dozvola. Paralelno s time priprema se i dokumentacija za postupak javne nabave za izvođenje radova – istaknuli su.
Kompleksno
Podsjetimo, projekt obuhvaća obnovu postojeće pružne dionice te izgradnju drugog kolosijeka na dionici Škrljevo – Rijeka – Opatija, odnosno Matulji. Također, napravit će se i rekonstrukcija postojećeg kolosijeka na dionici Opatija/Matulji – Jurdani te rekonstrukcija prometno upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava od Škrljeva do Šapjana.
Projektom je predviđena i rekonstrukcija svih kolodvora na dionici, i to Škrljevo, Sušak – Pećine, Rijeka, Opatija/Matulji, Jurdani i Šapjane, rekonstrukcija četiri postojeća stajališta na Krnjevu, Rukavcu, Jušićima i Permanima te izgradnja sedam potpuno novih stajališta, Draga, Vežica, Školjić, Zagrad, Kantrida, Zamet i Martinkovac. Uz navedeno, projektom je dodatno predviđena i denivelacija svih postojećih pješačkih prijelaza u ravnini sa željezničkom prugom izvedbom pothodnika ili nathodnika, što će uvelike pridonijeti sigurnosti stanovnika Rijeke koji žive u neposrednoj blizini pruge.
Radi se o zaista kompleksnom i sveobuhvatnom projektu koji bi u budućnosti trebao poboljšati kvalitetu i učinkovitost željezničkog prijevoza te željeznički promet integrirati u javni gradski i prigradski prijevoz putnika. Projekt je zasigurno trebalo detaljno pripremiti, a HŽ Infrastruktura sljedeće godine planira raspisati natječaj za izvođenje radova te će, po okončanju postupka javne nabave i potpisivanja ugovora, započet će i radovi s predviđenim rokom trajanja od pet godina.
Parcelacija
Ovakav zahvat koji direktno zadire u sam centar grada predstavljao je veliki izazov i za HŽ Infrastrukturu, a kako je već najavljeno, uključivat će i iseljavanje određenog broja stanovnika te rušenje stambenih objekata. Premda mnoge stanovnike čiji se stambeni objekti nalaze uz prugu zasigurno zanima hoće li se baš njihova zgrada rušiti, iz HŽ Infrastrukture navode da se još uvijek utvrđuje koji će se točno objekti morati ukloniti.
– U sklopu Idejnog projekta predviđeno je uklanjanje 143 objekta. U većini je riječ o pomoćnim objektima u nadležnosti HŽ Infrastrukture, no na trasi postoje i privatni objekti i parcele koje će se morati otkupiti i ukloniti. Po dovršetku glavnog projekta pripremit će se parcelacijski elaborati kroz koje će biti točno definirane parcele koje se otkupljuju te objekti koje je potrebno srušiti zbog dogradnje drugog kolosijeka. Nakon izrade parcelacijskih elaborata slijedi postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji uključuju izvlaštenja katastarskih čestica (zemljišta), a postupak izvlaštenja provodi Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, kazali su iz HŽ Infrastrukture. Dodaju da je u tijeku izrada i ovjera parcelacijskih elaborata, a rušenje objekata predviđeno je u fazi izgradnje.
Buka i statika
Osim građana čije će stambene zgrade biti uklonjene, ništa manja zabrinutost ne vlada ni kod građana čiji će se stambeni objekti naći u neposrednoj blizini pruge naročito zbog mogućeg povećanja buke, ali i statike njihovih zgrada. HŽ Infrastruktura u svom odgovoru na pitanje kako će riješiti potencijalni problem kazali su da je proveden proračun razina buke, a kao osnovna zaštita od buke predložena je izvedba barijera. Eventualna dodatna mjera je pasivna zaštita stambenih objekata uz prugu, na mjestima gdje se javljaju razine buke više od dopuštenih. Također, mjera kojom će se dodatno smanjiti vibracije i buka iz kolosijeka jest ugradnja pragova s elastičnom oblogom s donje strane praga i prigušivača na tračnicama, a predviđena je i izgradnja galerija Ciottina, Sv. Ana i Bulevard.
Višestruki benefitiRadi se o opsežnom te nevjerojatno skupom projektu čija vrijednost izrade iznosi čak 5,4 milijuna eura i sufinancira se iz Instrumenta za povezivanje Europe – CEF, dok je Studijom izvodljivosti procijenjeno da će izgradnja, radovi i stručni nadzor te otkup vrijediti približno 310 milijuna eura, a osiguranje sredstava za izvođenje radova također se planira iz Instrumenta. Projekt izgradnje dvokolosječne pruge te modernizacije i obnove postojeće željezničke pruge od Škrljeva do Jurdana već je dugi niz godina predmet razgovora, a njegovom realizacijom Rijeka bi mogla dobiti višestruke benefite. Nova modernizirana pruga trebala bi poboljšati kvalitetu i učinkovitost željezničkog prijevoza, integraciju željeznice u sustav prometa u Rijeci te uključivanje u gradski i prigradski prijevoz putnika, što bi posljedično utjecalo i na rasterećenje cestovnog prometa. |