Rad trgovina nedjeljom libelariziran je već trideset godina / Reuters
Zabranu rada nedjeljom ponovo je aktualizirao premijer Andrej Plenković najavljujući donošenje zakona na koji je, uz inflaciju, rat u Ukrajini i energetsku krizu, zaboravila i javnost, ali i trgovci
povezane vijesti
- Plenković o nalozima ICC-a: Ne mogu se izjednačavati demokratska vlast i teroristi
- Plenković: Beroš se neće vraćati u Sabor; parlamentarna većina je stabilna i inicijativa oporbe nema izgleda za uspjeh
- Vlada odbija navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Plenkoviću kao neutemeljene
ZAGREB – I Davor Filipović će, kao i njegovi prethodnici na mjestu ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i Darko Horvat, imati svoj zakonski prijedlog kojim će država zabraniti rad trgovina nedjeljom, uz izuzetak 16 nedjelja u godini, kad će trgovac, po svom izboru moći raditi. Zabranu rada nedjeljom ponovo je aktualizirao premijer Andrej Plenković najavljujući donošenje zakona na koji je, uz inflaciju, rat u Ukrajini i energetsku krizu, zaboravila i javnost, ali i trgovci. Tako u Udruzi trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca o toj Vladinoj namjeri zasad ne znaju ništa, a prema odgovorima koje smo dobili iz Ministarstva gospodarstva sve, po treći put u posljednje četiri godine, ide od početka, od javne rasprave.
Kontinuitet politike
Posljednji prijedlog izmjena Zakona o trgovini javnu je raspravu prošao prošle godine, ali nakon toga se ništa nije dogodilo, Vlada ga u godinu dana nije uputila u parlamentarnu proceduru. U međuvremeno je Filipović na čelnom mjestu naslijedio Ćorića, pa će se još jednom krenuti od nule, kako je to bilo i kad je Ćorić postao ministar umjesto Horvata. A, to onda znači da se u ovoj godini vjerojatno neće doći ni do faze konačnog prijedloga, a kamoli usvajanja zakona, što opet znači da će u sljedećoj godini trgovine raditi kako su radile i dosad, jer je malo vjerojatno da će im država u pola godine uspostaviti novi režim rada i tako stvoriti kaos u radu.
Sklizak politički teren
Sve te pripreme najavljuju da će biti teško i iz trećeg pokušaja pripremiti zakon kojim će se zabraniti rad dućana nedjeljom, a na tom su se skliskom terenu već poskliznule vlade Ivice Račana i Ive Sanadera, jer je Ustavni sud srušio zakone koje su donosile njihove vlade i koji su po nekoliko mjeseci bili u primjeni. Nema nikakve sumnje da će se, iako su mišljenja trgovaca o zabrani rada nedjeljom podijeljena, i sada naći netko tko će takav zakon pokušati osporiti na Ustavnom sudu ako za to bude imao i najmanje osnove i ako ga sadašnja vlast ikada donese. |
Na naše pitanje hoće li zakonski prijedlog koji je prije godinu dana prošao javnu raspravu sada u Vladinu proceduru ili će se ići s potpuno novim prijedlogom u javnu raspravu, iz Ministarstva su odgovorili da će »u bitnome Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini pratiti strukturu Nacrta prijedloga zakona koji je već bio u javnom savjetovanju, ali da će se zbog značaja samog propisa i interesa javnosti, ponoviti redovna procedura donošenja propisa, koji će Vlada Republike Hrvatske, kada se za to steknu uvjeti, uputiti u daljnju saborsku proceduru«.
Pitanje o tome je li plan da zakon na snagu stupi 1. siječnja 2024. godine, ostalo je bez odgovora, kao i ono koje se tiče određivanja dnevnog radnog vremena trgovina. Da će zabraniti, odnosno regulirati rad nedjeljom, HDZ najavljuje još od kampanje za parlamentarne izbore 2016. godine, ali i dalje je nejasno hoće li taj projekt ostvariti barem osam godina kasnije. Zakon se u Ministarstvu gospodarstva osmišljavao gotovo cijeli prvi mandat Vlade Andreja Plenkovića, bio je čak i u javnoj raspravi, ali nikada nije stigao na Vladu. Onda ga je premijer ponovo najavio 2020. godine pred lokalne izbore i opet je, i to u ljeto prošle godine prošao javnu raspravu, ali ni koraka dalje. Svaki put Vlada se pozivala na to da građani Hrvatske podržavaju zabranu rada trgovina nedjeljom, da to nisu dani kad trgovci ostvaruju veliki promet, podršku su dobili i od sindikata i vjerskih zajednica, na svoju su stranu pridobili čak i dio trgovaca, ali to nije bilo dovoljno da se krene usvajati zakon.
Brojni izuzeci
Prema posljednjem Ćorićevom prijedlogu, na koji će se očito naslanjati novi Filipovićev prijedlog, rad trgovina nedjeljom bio bi zabranjen uz izuzetak 16 nedjelja u godini, što je, vjerovali su u Vladi, dovoljno da oni kojima je udarno vrijeme turistička sezona rade tih ljetnih mjeseci. Bilo je u toj zabrani i puno izuzetaka, pa su nedjeljom mogli raditi prodajni objekti na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, dakle sve one koji su na bilo koji način povezani s putovanjima.
Nedjeljom su prema tom prijedlogu mogle biti otvorene i prodavaonice u bolnicama i hotelima. Zabrana rada nedjeljom, iako je Crkva jedna od njezinih najvećih zagovornika, ne bi se odnosila na prodavaonice u prostorima vjerskih i kulturnih ustanova, te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima. Zabranu su izbjegli i oni koji svoje proizvode prodaju na tržnicama na veliko i malo. Nedjeljom će se moći prodavati i na sajmovima i javnim manifestacijama.
Upravo su ti brojni izuzeci bili i razlog negodovanja dijela trgovaca, koji su čak i podržavali zatvaranje dućana nedjeljom, a neki su ih i sami uveli poput domaćeg lanca KTC-a. Oni su Vladi zamjerali da trgovinama zabranjuje rad nedjeljom, ali da istovremeno benzinske postaje mogu postati trgovine, prodavati mlijeko, pastu za zube ili peciva i raditi nedjeljom. Vlada je u tom prijedlogu najavljivala i da planira ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat navečer.
Trgovine su od petka do subote trebale imati radno vrijeme od šest sati do 21 sata, dok je dotad radno vrijeme određivao sam trgovac pa su pojedini dućani i trgovački centri radili i do 22 sata. No, kasnije je u izvješću o primjedbama u javnoj raspravi Vlada najavila da je spremna uvažiti argumente onih koji su kritizirali tu odredbu.