Foto Pexels
Uzrok pada čini se da su promjene u životnim stilovima i navikama djece
povezane vijesti
Naš IQ se smanjio. Tako je. Unatoč onome što vjerujemo da smo postigli raznim tehnologijama, novi testovi inteligencije ipak potvrđuju naše postupno propadanje, uz dužno poštovanje prema mami i tati.
Ali koji su mogući uzroci?
Ukratko, nakon procvata ‘900., razina ljudskog IQ-a zapravo opada od ’70-ih. To pokazuje istraživanje koje su proveli znanstvenici iz Centra za ekonomska istraživanja Ragnar Frisch u Norveškoj, koji su od 1970. do 2009. proveli 730.000 testova.
Poništava se ono ono što je definirano u prošlom stoljeću kao Flynnov učinak: sredinom 1980-ih novozelandski istraživač James R. Flynn primijetio je kako je, u prvom dijelu istog stoljeća, globalna prosječna vrijednost inteligencije mjerene IQ testovima, rasla linearno, povećavajući se za oko 3 boda za svako desetljeće.
Sada se čini da to više nije tako: iz nove norveške analize, zapravo, ispada da je ovaj učinak dosegao vrhunac sredinom 1970-ih, a zatim je počeo opadati.
Znanstvenici su ispitali rezultate IQ testova 730.000 norveških tinejdžera u dobi od 18 do 19 godina procijenjenih za obveznu vojnu službu.
Od 1970. do 2009. regrutirane su tri generacije muškaraca rođenih od 1962. do 1991. Kod onih rođenih nakon 1975. zabilježen je pad prosječnih rezultata od 7 bodova za svaku generaciju.
Pad koji se također bilježi unutar istih obitelji, između starije i mlađe braće i sestara, navodi na pomisao da razlog ne bi imao toliko demografski karakter, kao što je nakupljanje određenih gena u određenim skupinama stanovništva, već bi se tražio u promjenama u životnim stilovima i navikama djece.
Čitaju li danas manje? Što oni čitaju? Kako provode slobodno vrijeme? Kakvo obrazovanje dobivaju?
Dobro, ako se s jedne strane čini da je u pitanju inteligencija, s druge strane postoje oni koji pretpostavljaju da u svakom slučaju nije došlo do prilagodbe IQ testa današnjoj inteligenciji.
Ukratko, ukoliko definiramo današnju inteligenciju kao izrazito “fluidniju“, odnosno više povezanu sa sposobnošću uočavanja novih veza i pronalaženja originalnih i kreativnih rješenja, u kakvoj bi to bilo vezi s krutim akademskim rezultatima?