Prijateljska Švicarska već godinama sustavno ulaže u hvalevrijedne projekte koji poboljšavaju život hrvatskih građana i jedan je od najvećih donatora naše zemlje. Ovih dana dvije bi države trebale u Zagrebu potpisati okvirni sporazum za provedbu novog, drugog po redu švicarskog doprinosa našoj zemlji. To je bio i povod za razgovor s Ursom Hammerom, veleposlanikom Švicarske Konfederacije u Hrvatskoj.

Veleposlanik Hammer kaže da njegova država ulaže i u ostale zemlje Europske unije, iako nije njezina članica. Unija sa svojih 27 članica najvažniji je politički, gospodarski i kulturni partner Švicarske. Pozitivan gospodarski i društveni razvoj Europske unije i njezinih članica stoga je i u interesu Švicarske, objašnjava Hammer.

Regije poput Gorskog kotara vrijedne su ulaganja – Urs Hammer / Foto PRIVATNA ARHIVA

Drugi Švicarski doprinos

– Sa svojim drugim Švicarskim doprinosom, Švicarska želi pridonijeti europskoj sigurnosti, stabilnosti i blagostanju. Njime ujedno želi jačati i produbljivati bilateralne odnose s partnerskim zemljama Europske unije i Unijom u cjelini, kaže veleposlanik.

Ukupna vrijednost drugog Švicarskog doprinosa za članice Europske unije su 1,302 milijarde švicarskih franaka, a njegova provedba trajat će do prosinca 2029. Iznosom od 45,7 milijuna franaka namijenjenih Hrvatskoj, Švicarska želi dodatno ojačati suradnju dviju zemalja kroz razmjenu iskustava, znanja i vrijednosti na područjima istraživanja i inovacija, vodoopskrbe i odvodnje, palijativne skrbi i civilnog društva. Drugi Švicarski doprinos predstavlja nastavak uspješne provedbe projekata u sklopu prvog Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, gdje su već vidljivi brojni pozitivni rezultati, ističe Hammer.

Kako to da ste glavninu sredstava usmjerili upravo na pomoć Gorskom kotaru?

– Sa svojom planinskom topografijom, posebnom geologijom i rijetkom naseljenošću, regija Gorski kotar suočena je s vrlo sličnim razvojnim izazovima kao i neke regije u Švicarskoj, kao što je naprimjer regija Jura. Lokalne vlasti često nemaju financijska sredstva za ulaganja, kao ni snagu ili utjecaj za dobivanje potrebne potpore. To se posebno odnosi na područje vodoopskrbe i odvodnje. Upravo zato što u potpunosti razumije izazove u kojima se Gorski kotar nalazi, Švicarska je sretna što joj je Vlada Republike Hrvatske ponudila da potpomogne razvoj upravo te regije.

Signal solidarnosti

Na temelju čega ste odlučili financirati upravo vodoopskrbne projekte? Koji smatrate najvažnijim?

– Stalni pristup čistoj vodi ključan je za osiguravanje kvalitete života, dok upravljanje otpadnim vodama pomaže u zaštiti okoliša. Vodoopskrba i odvodnja važni su čimbenici za zdravlje stanovništva te za društveni i gospodarski razvoj nekog kraja. To bi trebao biti prioritet za sve regije i tu nema kompromisa. Zato su sva tri projekta koji se provode na području Gorskog kotara od jednake važnosti. Zahvaljujući Okvirnom sporazumu o provedbi drugog Švicarskog doprinosa između Švicarske i Hrvatske, koji potpisujemo 18. listopada, moći ćemo nastaviti naše aktivnosti u Gorskom kotaru te poduprijeti i druge općine koje nisu bile uključene u prvi Švicarski doprinos. Dodatno planiramo uključiti i proizvodnju hidroenergije povezanu s vodoopskrbnim objektima.

Je li bilo problema u suradnji s lokalnim vlastima i u izvedbi projekata? Kakve su reakcije Gorana na vaše darovnice?

– Topografija i raštrkanost naselja čine ova ulaganja vrlo skupima po glavi stanovnika. Uobičajeni investicijski programi daju prednost gušće naseljenim područjima. Lokalne vlasti su toga svjesne i posebno su zahvalne na potpori Švicarske. One su odigrale svoju aktivnu ulogu u poticanju vlasnika nekretnina da se spoje na novu vodoopskrbnu i odvodnu mrežu, a samim time i da plaćaju pripadajuće naknade. Prilikom susreta s građanima i obilaska radova na gradilištu, građani koje smo susreli izrazili su nam zahvalnost. Osim izravnih koristi vezanih uz vodoopskrbu i odvodnju, dobili su i snažan signal solidarnosti s njihovim krajem.

Zapostavljene vrijednosti

Može li se Gorski kotar uspoređivati sa Švicarskom?

– Da, Gorski kotar me sa svojim planinama, šumama i stanovnicima ponosnim na svoj kraj i svoju tradiciju podsjeća na neke regije u Švicarskoj u Alpama i u Juri. Ako se ne varam, za Gorski kotar se u Hrvatskoj često i kaže da je “mala Švicarska”.

Osim nedostatka ulaganja, većina perifernijih regija suočava se sa sličnim izazovima, kao što je depopulacija. Po mom mišljenju, ponekad se preveliki naglasak stavlja na ekonomske aspekte koji, međutim, nepravedno degradiraju ove regije. Upravo u krajeve kao što je Gorski kotar stanovnici velikih gospodarskih središta dolaze osloboditi se stresa i napuniti baterije! Ove vrijednosti treba više uzeti u obzir, posebno u današnjem kontekstu. Zajedničkim projektima u Gorskom kotaru, Švicarska i Hrvatska naglašavaju da ljepota i bogatstvo okoliša i njihove kulture, ove regije čine vrijednima podrške.