Temeljem nekoliko sudskih odluka Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa oduzeto je pravo utvrđivanja povrede načela obnašanja dužnosti, čime je sigurno umanjena relevantnost tog tijela.

Možda je i to razlog da se na javni poziv za predsjednika i članove Povjerenstva prije pet godina prijavilo dvostruko više ljudi nego ovaj put.

Kandidata je 2017. bilo 37, a javni poziv što ga je saborski Odbor za izbor i imenovanja raspisao početkom rujna zainteresirao je samo 15 osoba.

Ali, to ne znači da nas ne očekuje zanimljiv proces izbora u Saboru, a svakako najviše intrigira hoće li na čelu Povjerenstva ostati Nataša Novaković ili će se vladajuća koalicija prikloniti nekoj od tri njezine protukandidatkinje.

Drugi mandat

Nataša Novaković je nakon odrađenog jednog mandata predsjednice odlučila natjecati se i za drugi. Jednako je 2017. postupila i Dalija Orešković, ali je HDZ sa svojim koalicijskim partnerima nije želio podržati.

Shodno tome prilikom glasovanja u Saboru Nataša Novaković dobila je tada 75 glasova, a Dalija Orešković tek 46. Kako je za izbor predsjednika Povjerenstva potrebna većina glasova svih zastupnika, dakle 76, moralo se ići u drugi krug, ali je Dalija Orešković prije njega odustala od kandidature.

Nataša Novaković imat će još zahtjevniju zadaću jer treba pobijediti tri konkurentice, a među njima i Aleksandru Jozić-Ileković, članicu aktualnog saziva Povjerenstva.

Prijavile su se i Ines Pavlačić, pročelnica upravnog odjela za opću upravu Karlovačke županije, te Nike Nodilo Lakoš, savjetnica u Uredu Uprave Gradske plinare Zagreb.

U javnom pozivu je za mjesto predsjednika Povjerenstva aplicirao i Davorin Ivanjek, koji je također trenutačno član ovog tijela.

No, Odbor za izbor i imenovanja ga je diskvalificirao zato što mu je ovo bio drugi mandat, a Zakon o sprječavanju sukoba interesa predsjedniku i članovima Povjerenstva onemogućava treći.

Kada smo jučer razgovarali s Natašom Novaković, nije bila iznenađena da su se na javni poziv, protiv nje, prijavile i kolege joj iz Povjerenstva, nisu to oni krili jedni od drugih.

Budući da su premijer Andrej Plenković i njegovi ministri nerijetko izražavali nezadovoljstvo radom Nataše Novaković, zamolili smo je da procijeni svoje šanse da ponovo u Saboru bude izabrana za predsjednicu Povjerenstva.

– Nisam ni prvi put razmišljala o tome, ne zamaram se ni sada time jer odluka je isključivo na zastupnicima. Ja sam svoje napravila, a oni neka biraju koga žele.

Znam da u vladajućoj koaliciji nisu bili baš zadovoljni sa mnom, ali nisam ja radila za njih nego za društvo. Najteže mi je zapravo bilo donijeti odluku hoću li se prijaviti i na ovaj javni poziv, nakon što sam to riješila sama sa sobom ne opterećujem se glasanjem u Saboru.

Moj će se život nastaviti kakav god rezultat bio, rekla nam je jučer predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Javno saslušanje

Ako će se HDZ opredijeliti za nekoga tko već jest u tom tijelu, čini se da su izgledi Aleksandre Jozić-Ileković da postane predsjednica veći nego Nataše Novaković.

Ona je, naime, dosad bila nešto fleksibilnija u tumačenju zakonskih obveza državnih dužnosnika.

Tako je, primjerice, u listopadu 2019. glasovala protiv zaključka Povjerenstva da je premijer Plenković načelo obnašanja dužnosti prekršio prijedlogom da njegov kum Igor Pokaz bude hrvatski veleposlanik u Londonu.

Nadalje, u rujnu 2020. Aleksandra Jozić-Ileković nije dijelila stav većine u Povjerenstvu da su zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet postupali suprotno zakonu kada su, bez prijedloga Gradske skupštine, imenovali članove upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu Grada.

Aleksandra Jozić-Ileković se, inače, prijavila i za članicu Povjerenstva, pa ima dvije opcije, a Nataša Novaković natječe se jedino za predsjednicu.

Odbor za izbor i imenovanja uskoro će formalno utvrditi kandidate, a potom će ih sve pozvati na javno saslušanje.

Na osnovu tih razgovora Odbor će Saboru dostaviti prijedlog za predsjednika i članove Povjerenstva, na toj listi u pravilu treba biti trostruko više kandidata nego se bira.