ZAGREB Lakše školske torbe, niže cijene udžbenika i mogućnost digitalizacije osnovne su novosti Zakona o udžbenicima koji je Vlada jučer pustila u saborsku raspravu. U tom se zakonu, koji je izazvao puno bure, prije svega među nakladnicima, a onda i trzavice među koalicijskim partnerima, limitiraju gornje granice cijene i težine udžbenika, učiteljima i nastavnicima daje se veća autonomija u izboru nastavnih materijala i uvode se digitalni udžbenici.

Zakon bi, prema najavama, trebao biti 14. prosinca izglasan u Saboru. Prema novom zakonu, školske torbe morale bi biti bitno lakše nego danas jer će najveća dopuštena masa svih obveznih udžbenika za niže razrede osnovne škole iznositi tri kilograma, za peti i šesti razred najviše pet, a za sedmi i osmi razred šest kilograma. Danas su i po tri kilograma teži.

Promijenjen model

U odnosu na prvi prijedlog revidirani su koeficijenti za izračun cijene jer je osim satnice u obzir uzet i broj predmeta u razredu. Tako bi u razrednoj nastavi, od 1. do 4. razreda, najviša cijena udžbenika iznosila 10 posto medijalne neto plaće u Hrvatskoj, što zajedno s radnim materijalima ne bi smjelo biti skuplje od 460 kuna. Za 5. i 6. razred cijena bi bila 14 posto medijalne plaće, a za 7. i 8. razred 15,5 posto medijalne neto plaće, dakle za nekih 200 do 300 kuna više. Zahtjev nakladnika da se i radne bilježnice uz udžbenike uvrste među obvezne školske materijale, nije prošao pa će nastavnik samostalno birati hoće li raditi po radnoj bilježnici, i kojoj. Dosad je praksa bila da uz udžbenik obavezno ide i radna bilježnica istog nakladnika. Promijenjen je ipak prvotno predloženi model po kojem bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo samo udžbenike, dok bi radne bilježnice, zbirke, atlase i druge dodatne materijale učitelji samostalno birali iz posebnog virutalnog repozitorija obrazovnih materijala, u koji bi se mogao prijaviti svatko.

Preduvjet za objavu u virtualnom repozitoriju je usklađenost sa znanstvenim načelima i etičkim normama, a oni bi se iz repozotorija isključivali jedino ako bi netko primijetio i prijavio njihovu neznanstvenost ili neetičnost. Taj je model sada izmijenjen, pa će odobrenje za ulazak u repozitorij obrazovnih materijala ipak davati agencija nadležna za obrazovanje. Nakladnicima je ustupak napravljen u pogledu udjela cijene digitalnih materijala u ukupnoj cijeni udžbenika. Ona je bila limitirana na 20 posto, a sada je to pitanje ostavljeno na odluku resornoj ministrici. U skladu s najavom da će država financirati besplatne udžbenike za svu djecu u Hrvatskoj, otvara se i zakonska mogućnost da država financira besplatne udžbenike, ali to u zakonu ne stoji kao obveza države. Navodi se da »Vlada može, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, za svaku školsku godinu odlučiti o financiranju, odnosno sufinanciranju nabave udžbenika i drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola«. Radi poticanja digitalne transformacije u školama, može odlučiti i o sufinanciranju nabave drugih obrazovnih materijala u elektroničkom obliku.

Kratki rokovi 

Nakladnici su odlučni u tome da od nekih svojih zahtjeva neće odstupiti. »Zakon će u Sabor, a vidjet će se hoće li se naši amandmani usvojiti. Ako se zakonodavac ogluši o sve, moguće je i podnošenje ustavne tužbe«, najavljuje Zvonko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika. Neodrživo je, kaže, i protivno odredbama Ustava da se nakladnicima, koji nisu u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, jednostrano diktira cijena udžbenika i tako narušava njihova tržišna sloboda. Osim toga, tvrde da novi zakon ne osigurava jednake mogućnosti svim učenicima i nastavnicima u dostupnosti nastavnih materijala.

– Rokovi su vrlo kratki. Nakladnici međutim ne sjede čekajući što će zakon reći, već rade svoj posao. Deset godina se bavimo digitalizacijom i radimo na tome – veli Ljevak. Iako će rokovi za izradu i tiskanje novih udžbenika, kako kaže, »biti na knap«, dat će sve od sebe da izvrše obvezu i isporuče ih školama na vrijeme.

Ministrica Blaženka Divjak poručila je jučer kako je konačni prijedlog zakona »usklađen sa svim primjedbama dobivenima u saborskoj raspravi te u Vladi«, te ustvrdila da će dati »jednake prilike svim učenicima za protok informacija i korištenja tehnologija«.

Bira se 100 digitalnih obrazovnih sadržaja

Ministarstvo obrazovanja objavilo je 3. prosinca Javni poziv učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima osnovnih i srednjih škola za prijavu inovativnih digitalnih obrazovnih sadržaja. Zanimljivo je da je rok za prijavu digitalnog materijala izuzetno kratak, samo sedam dana, a istječe 10. prosinca. Birat će se 100 digitalnih obrazovnih sadržaja, a ukupna je vrijednost bespovratnih sredstava koje će dobiti 500.000 kuna. Zbog čega su nastavnici dobili tako kratak rok, iz Ministarstva odgovaraju da učitelji ne moraju izrađivati nove digitalne obrazovne sadržaje već je ideja da nagrade dosadašnje radove izrađene tijekom zadnjih godina, a njihovu inovativnost sustav do sad nije prepoznavao. Pristigle prijave razmotrit će Povjerenstvo sastavljeno od učitelja i nastavnika različitih predmeta iz cijele Hrvatske.