Foto Pexels
Tijekom dvije godine pandemije smanjila se upotreba heroina, kokaina i hašiša, dok je došlo do procvata sintetičkih opioida. Korištenje takozvane "droge za silovanje" povećalo se za 5 puta
povezane vijesti
- S nevaljanim putnim ispravama preko granice, jedan pod utjecajem droga, a drugi nije opravdao svrhu boravka
- Vozio prebrzo i pod utjecajem droga dok mu je vozačka ukinuta, a kod sebe je imao i krivotvorenu dozvolu
- Kontrolirali automobil na autocesti pa od dvojice mladića oduzeli kokain, ecstasy i marihuanu
Covid je utjecao i na uporabu droga. Na tržištu ima sve manje heroina, kokaina i hašiša, dobivenih od sirovina koje je teško transportirati u vrijeme ograničenja kretanja za ljude i robu, te se bilježi porast količine novih sintetičkih opioida i benzodiazepina, kupljenih uglavnom putem interneta, piše La Repubblica. To pokazuju podaci Nacionalnog centra za ovisnosti i doping talijanskog Visokog instituta za zdravstvo (ISS) predstavljeni na upravo održanom 54. kongresu SIBioC-a (Talijansko društvo za kliničku biokemiju i laboratorijsku medicinu). “Željeli smo vidjeti je li došlo do određenih promjena u uporabi droga u Italiji krenuvši od zapljena koje su obavile policija i financijska policija tijekom pandemije” – objašnjava Simona Pichini s ISS-a – “pa smo otkrili preko 200 novih psihoaktivnih tvari nakon velike zapljene prošle godine na Sardiniji”.
Pet puta više “droge za silovanje”
Najupečatljivija brojka – prema mišljenju stručnjaka – je 500%-tno povećanje upotrebe gama butirolaktona (GBL), preteče GHB-a, takozvane ‘droge za silovanje’: “To je otapalo koje se koristi u kožarama i u mnogim industrijskim procesima – nastavlja Pichini – tekućina bez mirisa i bez boje koja se odmah pretvara u GHB kada se konzumira. Jednostavno ga je nabaviti, ima nisku cijenu te se GBL sve više konzumira u rekreativne svrhe. Kao i novi ecstasy, MDMA, koji je pojačan 3-4 puta u usporedbi s onim koji je već desetljećima kružio Europom”.
Sve više “domaćih” sintetičkih droga
Pojavili su se i drugi podaci, poput onog koji se odnosi na širenje “sintetskih katinona”. “Riječ je o prašcima koji oponašaju učinke kokaina”, objašnjava direktorica Odjela za rano upozorenje na nove psihoaktivne tvari pri ISS-u Roberta Pacifici: “Proizvedeni u kućnim laboratorijima, nazvanim “kuhinjski laboratoriji”, posebno u Skandinaviji i Engleskoj, koštaju malo i ne uključuju transport sirovina morem ili zrakom. Kokain je skup, da biste dobili kilogram bijelog praha potrebno vam je 75 litara benzina, uključujući generatore i ekstrakciju alkaloida. Katinoni se, s druge strane, proizvode kod kuće”.
Učinci ovih sintetičkih droga još su razorniji od učinaka onih “tradicionalnih”. “To je problem koji se kontinuirano širi, koji trebamo ažurirati i istražiti i mi biokemičari i laboratorijski liječnici”, kaže predsjednik SIBioC-a Tommaso Trenti. “Čak i na području novih droga istaknuta je važna uloga laboratorijske dijagnostike i zbog toga smo ovom pitanju željeli posvetiti sjednicu našeg godišnjeg kongresa. U uzorcima analiziranim tijekom i nakon razdoblja lockdowna uslijed pandemije otkriva se povećana uporaba opojnih, analgetskih i lijekova za smirenje, novih benzodiazepina i opioida”, kaže Trenti. Fenomen konzumacije sintetičkih opioida poznat je već neko vrijeme: u Sjedinjenim Državama od 2015. godine postoji prava epidemija tvari poput fentanila, koji je zatim sletio u Europu 2019. godine i od tada se sve više konzumira, zaključuju stručnjaci. Američki slučaj ispričan je u filmu “All the Beauty and the Bloodshed” koji je odnio pobjedu među dokumentarcima na filmskom festivalu u Veneciji 2022. godine.