BAKAR  Kako nadležne službe reagiraju u slučaju iznenadnog onečišćenja mora testirali su Županijski operativni centar (ŽOC) PGŽ-a i drugi dionici u Bakarskom zaljevu te na obali u Bakarcu. Simulirano je istjecanje 10 kubnih metara teškog loživog ulja s broda-tankera, a više od 20 prometala i 70 sudionika testiralo je spremnost na reakciju. U akciji su se prvenstveno koristili brodovi čistači s tankovima za prikupljanje ugljikovodika, a simulirano se onečišćenje zadržalo unutar brane koju su vukli brodovi u formaciji. Na manjem brodu s odrezanom provom koristio se skimmer za prikupljanje onečišćenja s površine mora, dok se obala čistila visokotlačnim crpkama za ispiranje. Prikupljeni materijal odlaže se u gumene spremnike za privremeno skladištenje do predaje ovlaštenom sakupljaču. Riječki lučki kapetan Darko Glažar, ujedno i zapovjednik ŽOC-a, zadovoljan je vježbom.

– Vježbe provodimo kako bismo testirali spremnost članova ŽOC-a, komunikacijskog sustava kao i svih sastavnica sustava zaštite na moru. Današnja akcija uspješno je protekla te sustav funkcionira. Ne hvalimo se, ali reći ćemo da sve službe rade 24 sata i nema nikakvog razloga da se ne reagira unutar “zlatnog sata”. To je pokazala i povijest, ali i današnja vježba, kazao je Glažar. Dodao je kako svaka ovakva vježba ima četiri faze, od primanja informacije o potrebi za reagiranjem, preko komunikacije sastavnica, same akcije, pa do analize postupanja. Darko Majstorović, koordinator za poslove civilne zaštite, u Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a, svjedočio je vježbi, da vidi kako se suradnja sudionika može unaprijediti.

– Sustav civilne zaštite, odnosno Županijski centar 112, bitan je u ovakvim situacijama da zajedno sa ŽOC-om aktivira operativne snage koje će sanirati posljedice eventualnog zagađenja. Mi smo tu da osiguramo potporu koju Lučka kapetanija traži. Vidjeli smo da se sustav civilne zaštite kroz katastrofe koje su nas zadesile, od potresa i pandemije, pa do trenutne izbjegličke krize, pokazao jako otpornim i odgovorio na mnoge izazove koji su pred nas stavljeni, kazao je Majstorović. Zaključio je kako civilna zaštita nisu samo svi operativci u sustavu, već se kad je to potrebno i sami građani aktiviraju.

– Vidjeli smo da se u krizama javlja velika solidarnost, javljaju se navijači, naš je izazov da nađemo modalitete, kako svih uklopiti, da nađu svoje mjesto u tom sustavu, rekao je Majstorović. Brodovi čistači ECO 2000, koji su se koristili u akciji, vlasništvo su tvrtke Dezinsekcija iz Rijeke, a član Uprave tvrtke Toni Dujmović kaže kako su njihovi brodovi dužine malo manje od 15 metara te imaju tankove za prikupljanje ugljikovodika od 10 kubika. Govoreći o tome koliko su često potrebne usluge njihove tvrtke zbog onečišćenja mora, kaže kako tijekom ljetnih mjeseci ima više onečišćenja, zbog puno plovila na Jadranu.

– Onečišćenja se najviše događaju uslijed više sile ili ljudskog faktora u sumrak ili tijekom noći. A u riječkom se akvatoriju tu i tamo desi neko manje onečišćenje s obzirom na veliki broj industrijskih pogona. No, to se sve uspije riješiti u razumnom roku, nema većih implikacija na morski okoliš i ljude, kazao je Toni Dujmović. Zamjenik župana PGŽ-a Vojko Braut kaže kako građani mogu mirno spavati.

– Naš je sustav jako dobro opremljen, sve naše županijske lučke uprave imaju potrebnu opremu tako da mogu reagirati u najkraćem mogućem roku. Mogu lokalizirati štetu dok ne dođu službe iz različitih dijelova naše županije. Vidjeli smo to i u kolovozu kada je na Unijama potonula jahta. Moram pohvaliti kapetaniju i sve uključene koji su u nekoliko sati tada sanirali nešto nafte koja je istekla iz tog broda, kazao je Braut.