Foto Damir Škomrlj
S istim problemom škole se u posljednje vrijeme susreću i kada treba naći zamjenu za učitelje razredne nastave koji se sve češće mogu sresti na radnim mjestima u vrtićima, jer na tržištu rada nema ni odgajatelja
RIJEKA Zaposliti nastavnika kemije, biologije, geografije, matematike ili fizike za škole je postalo prava lutrija, a dobiti nastavnike tih profila na određeno vrijeme postalo je gotovo nemoguće, jer na primorsko-goranskom tržištu rada tog kadra jednostavno nema. S istim problemom, kažu ravnatelji, u posljednje se vrijeme susreću i kada treba naći zamjenu za učitelje razredne nastave koji se sve češće mogu sresti na radnim mjestima u vrtićima, jer na tržištu rada nema ni odgajatelja.
Razlozi za to, navode ravnatelji, višeslojni su, a jedna od njih je i odlazak nastavničkog i odgajateljskog kadra izvan hrvatskih granica, jer u potrazi za boljom egzistencijom Hrvatsku ne napušta samo zdravstveni kadar. Problem deficitarnosti određenih nastavničkih struka svako malo zadaje glavobolje ravnateljima, a u najvećoj riječkoj osnovnoj školi, OŠ Srdoči, nedavno su tražili zamjenu za razrednu nastavu i jedva je našli.
Male plaće
– Škole se sve više suočavaju s nestručno zastupljenom nastavom, a to posebno dolazi do izražaja u prirodoslovno-matematičkom području. Međutim, ove smo se godine prvi put suočili i s problem pronalaska učitelja razredne nastave na zamjeni. Nikako ga naći, a svi koje smo zvali rade na zamjenama u vrtićima. Jedva smo riješili taj problem, a on se pojavljuje i kod zamjene prirodoslovnih nastavnika. Gotovo je nemoguće naći nastavnika biologije, kemije ili fizike koji bi došli na zamjenu pa smo primorani uzeti inženjere fizike ili pak sanitarne inženjere da nam predaju biologiju, kaže ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić.
Činjenicu da učitelji sve češće rade kao zamjene u predškolskim ustanovama potvrđuje i dekanica Učiteljskog fakulteta prof. dr. Lidija Vujičić koja najavljuje da će biti još i gore.
– Prema projekcijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u Hrvatskoj će do 2030. godine nedostajati 4 tisuće odgajatelja. Već sada postoji veliki deficit zbog kojeg su vrtići prisiljeni uzimati učitelje za kratkotrajnu zamjenu, a Učiteljski je fakultet u pripremi izvanrednog preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji bi trebao krenuti na jesen, a učiteljima će omogućiti da se doškoluju za odgajatelja, najavljuje dekanica.
Do unatrag nekoliko godina odgajateljski kadar bio je suficitaran, a do nagle deficitarnosti, pojašanjava dekanica, došlo je zbog velike smjene generacija, ali i odlaska odgajatelja izvan Hrvatske.
– Jedan veliki dio odgajatelja je otišao u mirovinu, a upisne kvote se istovremeno nisu povećavale, jer do tada nije bilo potrebe za tim. Istovremeno su i odgajatelji počeli napuštati Hrvatsku, jer naši su odgajatelji iznimno kvalitetan kadar koji je vani cijenjen i lako se zapošljavaju, navodi prof. dr. Vujičić.
Ujedno dodaje kako se radi o sustavnom problemu koji se ne može parcijalno rješavati.
Međutim, kada treba naći nastavnika hrvatskog jezika onda je priča sasvim drugačija.
– Imamo nastavnicu hrvatskog jezika koja je pred mirovinom i već imamo pedesetak upita potencijalnih kandidata, navodi Vukić.
Ista iskustva imaju i srednjoškolski ravnatelji koji napominju da je kod njih situacija još gora, a to se posebno vidi u strukovnom obrazovanju, jer iz privrede za katedru neće nitko. Ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole Radenko Bradić kaže kako inženjeri na tržištu rada vrijede i za plaću od 6 tisuća kuna za katedru neće stati.
»Mala Slavonija«
– Nastavnika stručnih predmeta kronično nedostaje i školama je to užasan problem, a posljednje dvije godine gotovo je nemoguće naći nastavnika bilogije, kemije, fizike i sličnih predmeta. To je problem koji se počeo javljati prije dvije godine, a jedan od razloga je što se takvi kadrovi generiraju samo u Zagrebu i Slavoniji. U Rijeci ne postoje studijski programi za taj profil nastavnika. U našem kolektivu imamo »malu Slavoniju«, jer nastavnici prirodoslovno-matematičkih predmeta mahom su nam došli iz Slavonije. Međutim, problem je i što nastavnici u sve većoj mjeri odlaze iz Hrvatske. Odlaze u Njemačku i Irsku i bez problema nalaze radno mjesto. Treba postati jasno da treba voditi kadrovsku politiku. Možemo govoriti o reformama i one su potrebne, ali bez ljudi one se ne mogu provoditi. Prije četiri godine imali smo situaciju da nam se za radno mjesto nastavnika opće-obrazovnih predmeta javi 30 do 40 nastavnika, a sada se na natječaj ne javi nitko. To je realnost u kojoj živimo, upozorava Bradić.
Na potrebu za osmišljavanjem kadrovske politike u školskom sustavu upozorava i Vukić referirajući se na činjenicu da se uvode razni pravilnici, poput aktualnog uvođenja pravilnika o zapošljavanju, ali u konačnici ispada da se nema koga zaposliti.
Objavljeno 25 natječaja
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje samo u ovom trenutku na području Primorsko-goranske županije na burzi rada oglašeno je 25 natječaja za razna nastavnička mjesta, a iskustva s teškim popunjavanjem radnih mjesta imaju i gimnazije. To je posebno izraženo, kaže ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića, Henry Ponte, kod pronalaska zamjene.
– Nemamo toliko problema kada je u pitanju stalno radno mjesto, jer smo gimnazija na glasu pa nam dođu nastavnici drugih škola, a onda su te škole u problemu. Međutim, problem nastaje kod traženja zamjene za matematiku, biologiju, geografiju ili pak kemiju. S druge strane, ako tražimo hrvatski jezik, filozofiju ili povijest, na natječaj se javi i po 50 kandidata. To je pitanje koje treba riješiti na nacionalnoj razini. Nastavnički status nije na takvoj razini da bi mladi hrlili upisivati nastavničke studije, zaključuje Ponte.
