Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je u četvrtak u Saboru da se konačnim prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti smanjuju ovlasti ministra i pojačava autonomija sveučilišta, a oporba drži da je to korak naprijed ali nedovoljno hrabar.

“Ovim zakonom se smanjuju ovlasti ministra. Dapače, autonomija sveučilišta se pojačava”, rekao je resorni ministar tijekom saborske rasprave te time odgovorio na tvrdnju Nine Raspudića (Klub Mosta) koji je ocijenio da se prijedlogom zakona ministru daju prevelike ovlasti što teško zadire u autonomiju sveučilišta.

Koje su ključne reformske mjere

Fuchs je, predstavljajući prijedlog zakona, rekao kako je osnovni cilj osuvremeniti sustav visokog obrazovanja i znanosti, ojačati njegove institucijske kapacitete te ga uskladiti sa načelima i zadatostima europskog prostora visokog obrazovanja, obrazovanja i europskog istraživačkog prostora.

Ključnim reformskim mjerama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti istaknuo je digitalizaciju visokog obrazovanja i znanosti, koje se planiraju provesti i unaprjeđenjem normativnog okvira.

Naglasio je kako sveučilišta prijedlogom zakona imaju potpunu autonomiju u određenju i uređenju svog unutarnjeg ustroja, samostalno određuju ustrojstvo Senata te postupak izbora i razrješenje rektora.

Ista ovlast dana je fakultetima i umjetničkim akademijama u pogledu izbora i razrješenja dekana te ustrojstva fakultetskih i akademskih vijeća.

O financiranju visokog obrazovanja i znanosti

Fuchs je, vezano uz financiranje visokog obrazovanja i znanstvenih djelatnosti, rekao da su jasnije propisane odredbe uz programsko financiranje javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta.

Detaljnije je, pak propisan i sadržaj programskog ugovora i uredbe Vlade u cilju jasnijeg normativnog rješenja.

Istaknuo je i da se prijedlogom zakona definiraju osnovna, razvojna i izvedbena komponenta programskih ugovora tj. financiranje temeljem ostvarenih rezultata i način izračuna pojedinih proračunskih komponenti.

Navodeći da će tražiti da zakon ide u treće čitanje kako bi se ostvarila kvalitetnija javna rasprava, Nino Raspudić (Klub Mosta) smatra da programski ugovori mogu biti sredstvo manipulacije i obustave financiranja znanstveno-stručnih društava i udruga, što može biti pogubno za znanstveno izdavaštvo u zemlji.

Tvrdi i da će rezultat toga biti gašenje ili prisilna privatizacija većine hrvatskih znanstvenih časopisa.

Oporba upozorava na niz neriješenih pitanja

Tijekom rasprave oporba je ocijenila da je, u odnosu na prvo čitanje, došlo do nekih poboljšanja ali i upozorila da je ostao niz važnih pitanja koja nisu riješena na zadovoljavajući način.

“Ovo je korak naprijed, međutim još uvijek nedovoljno hrabar. Ne revolucija kakva bi trebala našem visokom obrazovanju”, rekla je Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a).

Podržala je izmjene zakona koje idu u smjeru zaštite javnog interesa, transparentnosti i kontroli trošenja javnog novca te poboljšanja statusa studenata. No, upozorila je, izvrsnost i kvaliteta kandidata moraju biti kriteriji napredovanja te kriteriji izbora u zvanja i na sve funkcije u sustavu visokog obrazovanja.

Iako smatra kako su ovim prijedlogom zakona napravljena neka poboljšanja Damir Bakić (Klub Zeleno-lijevog bloka) ocjenjuje kako to nije dovoljno jer je ostalo niz važnih pitanja koja nisu riješena na zadovoljavajući način.

Upozorio je da i dalje postoji nemali broj nedoumica vezanih uz programsko pregovaranje te se ne postavljaju nikakvi uvjeti izvrsnosti za izbore i napredovanja.

Klasić: Ovo je veliki korak naprijed

Vladajući, za razliku od oporbe, smatraju da je ovaj zakonski prijedlog veliki korak naprijed i predstavlja dobar iskorak prema unaprjeđenju visokog obrazovanja i znanosti.

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) smatra kako se tim zakonskim prijedlogom napokon dobivaju nove zakonske smjernice koje podrazumijevaju transparentnost u znanosti i visokom obrazovanju.

Najvećom novošću smatra da će se sveučilišta tj. fakulteti, financirati programskim ugovorima te time poticati konkurentnost i pozitivna izvrsnost.

Drži i kako je ostvarena i ravnoteža između akademske samouprave i sveučilišne autonomije te potrebnog državnog nadzora.