RIJEKA Mogućnost zapošljavanja umirovljenika uvelike će olakšati poslovanje hotelijerima koji vjeruju da će tako uspješnije i kvalitetnije pripremiti nadolazeću sezonu. Prema predviđanjima, u 2019. u turizmu će nedostajati do 20 tisuća radnika, a zakonsku mogućnost zapošljavanja umirovljenika na četiri sata iskoristit će mnogi.

Opatijski hotelijer i ugostitelj Krunoslav Kapetanović, vlasnik Ville Kapetanović koja nosi četiri zvjezdice te petozvjezdanog hotela Navis ističe da je ta odluka dobra vijest za turizam.

– Iskustva zapada govore da na razini Europske unije nastavlja raditi svaki šesti umirovljenik, u Švedskoj svaki treći, a u Hrvatskoj tek svaki 13. umirovljenik. Smatram da će nova zakonska mogućnost donijeti mnogo dobroga i to iz više razloga. Prije svega, riječ je o ljudima koji su još vitalni i ovo im otvara mogućnost da poprave svoj budžet. Ljudi koji se osjećaju dobro i žele još raditi prihvaćat će radna mjesta koja ih neće fizički iscrpljivati. S druge strane, uplaćivat će se i doprinosi u državni proračun – ističe Kapetanović.

Mnoštvo poslova

Dodaje da u hotelijerstvu ima puno logistike i poslova koje stalno zaposleni ne mogu obaviti.

– Tu je široki spektar poslova od noćnog recepcionara do nekog tko će pošišati travu, urediti živicu. Mnogi od nas su muku mučili s činjenicom da smo radi slobodnih dana morali zapošljavati na puno radno vrijeme osobu koja nam je realno trebala tri radna dana tjedno. Noćni recepcionar treba nam dva dana tjedno, kada ostali imaju slobodan dan i mislim da ćemo to s umirovljenicima uspješno riješiti, a povećat će se i kvaliteta života naših stalnih zaposlenika. U drugim zemljama umirovljenici normalno rade i u hotelima i to je dio radne kulture razvijenog zapada. U Švedskoj su ljudi vrijedni, a ne siromašni i zbog toga ostaju duže raditi – kaže Kapetanović.

U raspravama na društvenim mrežama često se provlačila teza da će umirovljenici mladim ljudima uzeti posao, no Kapetanović kaže da o tome nema niti govora.

– To je potpuno krivo. Ako se referiramo na aktualnu situaciju na tržištu rada, ovo je jako dobar put. Nama je u interesu naći i zadržati zadovoljnog radnika. Konkretno, u 2018. imali smo 14 posto veće izdatke za brutto plaće i taj trend će se nastaviti. Umirovljenici će samo popraviti kvalitetu naših usluga i zadovoljstvo ostalih djelatnika. Postotak od 2 do 4 posto zaposlenih umirovljenika, neće ostalima smanjiti plaću – pojašnjava opatijski hotelijer.

Sa stavom Krunoslava Kapetanovića slažu se i u lošinjskoj Jadranka grupi koja zapošljava oko 700 stalnih djelatnika, dok za vrijeme turističke sezone ukupan broj zaposlenih raste na 1.600 djelatnika. Za plaće i ostala ulaganja u stalne i sezonske zaposlenike planirali su osam posto više sredstava nego u 2018. S ciljem poboljšanja uvjeta zaposlenika, pristupili su i uređenju kapaciteta na razini četiri zvjezdice za smještaj sezonaca. Jadranka grupa pozdravlja mogućnost zapošljavanja umirovljenika i vjeruju da se na ovaj način umirovljenici mogu osjećati korisno i pritom dodatno zaraditi, dok poslodavci time dobivaju zaposlenika s vrijednim iskustvom rada.

– Upita za zapošljavanje umirovljenika smo imali i ranije, a sada nam zakon omogućuje da im ponudimo posao. Smatramo da je iznimno važno da umirovljenik odluku o ponovnom zapošljavanju donese u skladu sa svojim zdravstvenim mogućnostima, a na nama poslodavcima je odgovornost da pripazimo na zahtjevnost radnih zadataka za umirovljenike, pogotovo onih fizičkih – ističu u Jadranka grupi.

Lakše do kadrova

Dok pristižu i prvi upiti umirovljenika hotelijerima, povećane su i kvote stranih radnika u turizmu i očekuje se da dosegnu 15 tisuća što bi trebalo olakšati poslodavcima potragu za kadrovima, a najavljeno je ubrzanje procedure izdavanja radnih dozvola. Osim toga, prioritet je zapošljavanje domaćih ljudi, stoga se upravo ovih dana održavaju »Dani poslova u turizmu«, a dobar dio posla trebao bi se odraditi kroz centre kompetentnosti za strukovno obrazovanje. Riječ je o projektu vrijednom gotovo 500 milijuna kuna osiguranih iz EU fondova, namijenjenih za razvoj ljudskih potencijala u turizmu i ugostiteljstvu. Uz programe stipendiranja učenika ugostiteljsko-turističkih zanimanja i suradnje s poslodavcima, Regionalni centri kompetentnosti kao sustav dualnog obrazovanja trebali bi osnažiti interes za ovim zanimanjima, osigurati učenicima više prakse i na taj im način olakšati ulazak u svijet rada.