Politički analitičar Davor Gjenero komentirao je za RTL.hr izbore u BiH te ocijenio da je politički fijasko doživio Bakir Izetbegović, dok je potez visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pokazao visoku političku zrelost.

Kaže da se kao najgori element u izborima pokazala Izborna komisija.

“Tu se vidi koliko je opasno razaranje institucija u djelu BiH, koja je još relativno nedavno imala solidnu centralnu Izbornu komisiju na čelu s Vehidom Šehićem i koja je uspostavljala demokratske standarde. Sad se to dramatično srozalo u vjerodostojnosti i očitih izbornih prevara te nekompetencije u komuniciranju s javnošću i to ozbiljno ugrožava temelje demokratskog poretka”, rekao je Gjenero.

Za rezultate izbora kaže da su relativno očekivani i da se prepoznaju pojedini zanimljivi fenomeni.

“Bojana Krišto bila je poslana na izbore kako bi izgubila jer je sad bila prilika da Hrvati u BiH kandidiraju za člana predsjedništva nekoga iz svojih redova, relativnu figuru koja je euroatlantski profilirana i koja ne antagonizira Bošnjake. Čović je svjestan da bi takva osoba ozbiljno dovela u pitanje njegove interese pa je odabrao jednu od dvije osobe, koja jednako kao on antagoniziraju Bošnjake, a druga je mogla biti samo Željana Zovko, zastupnica u EU, a ona je jedina, osim Čovića, koja poput Krišto antagonizira Hrvate”, rekao je Gjenero.

Nastavio je da je tragikomična pozicija Bakira Izetbegovića za kojeg kaže da se “preigrao u izborima”.

“Nije shvatio da su izbori doista kompetitivni i dio svojih glasova je prepustio mlađem koalicijskom partneru i to ga je koštalo izbornog poraza. Ali čini mi se da je pobjeda Bećirevića potencijalno vrlo važna i korisna za BiH i to je početak, ako on bude iole relevantan u političkoj areni, pluralizacije bošnjačkog političkog tijela”, kaže Gjenero.

Za ovog političkog analitičara najvažniji događa je potez visokog predstavnika Schmidta koji je, podsjetimo, u izbornoj noći nenajavljeno nametnuo izmjene Izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda parlamenta Federacije BiH i način donošenja odluka, koje idu u korist Hrvata.

“On je pokazao da je vrlo dobro pripremljen, da je vješt političar i to je napravio u trenutku kad će o tome biti najmanje rasprave – raspravljat će se o nekompetencije Izborne komisije. Moguće je interpretirati da je time zaštitio hrvatske interese, ali on je prije svega zaštitio interese demokracije u BiH, smanjio je prostor političkih blokada u Domu naroda i doprinijelo je pluralizaciji, stvaranju uvjeta političke konkurencije, a time se smanjuje prostor blokada.

Schmidtova odluka bila je dobra i balansirana te za nju ima više podrške od američke strane, nego EU za koju vidimo da je vrlo suzdržana i hladna. To je važno i za Hrvatsku, jer je Schmidt neprestano komunicirao i s Amerikancima i s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem koji je odradio dobar posao i potpuno porazio onog koji bi se htio baviti ‘bosanskom politikom’ (Zorana Milanovića op.a)”, kaže Gjenero.

Za predsjednika Milanovića navodi da je ispao “groteskan”.

“Spasilo ga je to što je njegov prijatelj, izgleda, izbornim prijevarama uspio osvojiti mandat u manjem entitetu (Republika Srpska). Pritom je Beograd očito igrao protiv Dodika, imali smo hapšenje SNS-ovih operativaca koji su korumpirali izborni proces u korist Jelene Trivić koja je figurirala kao Dodikov konkurent.

Očito da je Dodik postao preveliki kamenčić u cipeli ‘visokog Putina’, Aleksandra Vučića, i to iz dva razloga – jedan je to što se pokušava nametnuti kao lider bosanskog dijela političkog tijela srpskog svijeta, a drugi razlog je što mimo Vučića održava izravnu komunikaciju s Putinom i što u Putinovom interesu pomaže držati nož pod vratom Vučića”, govori Gjenero.

Kaže kako se čini da infrastruktura tamo ostaje ista, te se prisjetio što je politički analitičar Žarko Puhovski rekao o političkim snagama na području Republike Srpske prije desetak godina.

“Rekao je da je politička arena u RS bila podijeljena u dvije frakcije – ratne profitere i ratne zločince. Ratni su profiteri, izgleda, pobijedili ratne zločince, a to nije ni dobro i loše. Bolje bi bilo da se moć između dvije nevaljale strukture podijelila, ovako je ostala u jednim rukama”, govori Gjenero.

Za Dragana Čovića kaže da je “spasio svoju kožu” i da može govoriti o svom relativnom uspjehu u parlamentarnom dijelu izbora, ali da je njegov manevarski prostor sada smanjen.

“Više ne može biti onako nekontrolabilan kao što je bio, smanjen mu je prostor blokada i u većoj mjeri postao je ovisan o racionalnoj politici predsjednika Vlade Andreja Plenkovića”, rekao je analitičar.

Za Bakira Izetbegovića je dodatno rekao da je ispao “komičan lik”, da je precijenio svoje potencijale i da će mu stranka kad-tad ispostaviti za to račun te da više ne može računati na poziciju ključnog policy makera među Bošnjacima.

“Bećirević neće dozvoliti da bude tek figura, nego da će igrati svoju rolu”, kaže Gjenero.

Nastavlja da su izbori sad definitivno “pokopali” Dodikovi-Vučićevi-Milanovićevi snovi o preuređivanju odnosa unutar BiH, uz medijaciju predsjednika Turske Erdogana, a u pregovorima između Ćovića-Izetbegovića-Dodika. Po pitanju odnosa Hrvatske i BiH kaže da oni ne mogu biti lošiji, a da nema razloga da budu loši.

“Hrvatska i BiH moraju se vratiti na ono što je bilo napravljeno daleke ’94. Washingtonskim sporazumom, moraju dogovoriti savezništvo između Bošnjaka i Hrvata te konsolidirati Federaciju, ne smije se dopustiti da se stvara slika da je manji entitet stabilniji, a Federacija da je nestabilna”, kaže Gjenero.

Kaže da BiH ne može biti stabilna bez ozbiljnog preuređenja, a jedini okvir za stabilnost je po njemu ukidanje entiteta, stvaranje kantona koji su ekonomski i geografski utemeljeni te koji su multinacionalni i decentralizirani.

“Nažalost, to je daleka znanstvena fantazija i ne vidim kako bi se to moglo ostvariti”, kaže naš sugovornik. O mogućim prijetnjama sukoba na teritoriju BiH kaže da ne ih ne bi trebalo biti sve dok je NATO u toj zemlji čvrsto prisutan.

“Ali treba striktno kontrolirati naoružavanje, spriječiti ilegalno naoružavanje preko policije i paravojnih formacija u manjem entitetu (Republika Sprska) i treba uspostaviti tvrdu granicu na Drini”, kaže Gjenero.

Za proces euroatlanske integracije i put prema EU te NATO-u kaže, ako ne ide kroz vrata, da BiH treba uvući kroz prozor, a ako nema političkog kapaciteta da se to napravi, onda da treba angažirati akademsku zajednicu. “I to uz veliku pomoć prijatelja, a to Hrvatska jest”, zaključuje Gjenero.