Iz okruženja niske inflacije u kratkom smo se razdoblju preselili u razdoblje relativno visoke inflacije, a način na koji se središnje banke bore s inflacijom je upravljanje kamatnim stopama.

U manje od šest mjeseci smo se tako iz teritorija negativnih preselili u teritorij sad već vrlo relevantnih kamata. Središnje banke i brzo i snažno podižu kamatne stope, što znači da raste konsenzus među ekonomistima relevantnih svjetskih institucija da je pred nama visoka vjerojatnost recesije, rekla je Martina Dalić, predsjednica uprave Podravke na Kongresu menadžera, koji je danas održan u Opatiji u organizaciji Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA).

Dalić je rekla da je industrijska proizvodnja u eurozoni u srpnju pala za 2,5 posto, što samo po sebi nije dramatično, ali dok se prije na takve padove moglo odgovoriti politikama usmjerenim na poticanje rasta, sada se u monetarnom okruženju vode politike koje perspektivu rasta ograničavaju jer glavni fokus postaje inflacija.

– I to jedno s drugim pridonosi vjerojatnosti recesije, iako se to u ovom trenutku nitko ne usudi reći sa sigurnošću. Nedavno je, međutim, Svjetska banka objavila svoj pogled na perspektive rasta s tri scenarija: jedan je blagi rast svjetskog gospodarstva, drugi je snažan pad i treći je blagi pad, što znači da od tri scenarija dva predviđaju puno teže ekonomske okolnosti, rekla je Dalić.

Ona je, uvodno, kao bitne tržišne izazove “koji se događaju u okruženju i koji ni na koji način ne mogu promašiti i naše malo gospodarstvo”, navela i COVID-19, odnosno način na koji “Kina upravlja tom bolešću”, te rat u Ukrajini, koji utječe na ekonomska kretanja, a neizvjesnosti su velike.

Val koji dolazi

– To je ono što nam dolazi kao val, prema našem gospodarstvu, a o tome kako će se hrvatska ekonomija tu pozicionirati, rekla bih da imamo i nekoliko aduta.

Zapravo, Hrvatska se nikad s nekom krizom nije suočavala s više aduta, i nikad nije imala bolji položaj.

Prvi adut su EU-sredstva, drugi relativno niska zaduženost, i stanovništva i poduzeća, što znači da postoji i određeni individualni kapacitet da ti sektori samostalno izdrže krizu neko vrijeme.

Treći adut su Vladine mjere, naročito u dijelu energenata, neovisno o tome kako ponaosob gledamo na snagu intervencije. Izvanredne okolnosti zahtijevaju i izvanredne mjere.

I konačno, najvažnije za nas menadžere, adut su nam ljudi. Motiviranje i briga za ljude, talente, treba biti naša najveća briga u sljedećem razdoblju, istaknula je Dalić.

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, složila se s Dalić da “nikad s više aduta Hrvatska nije ulazila u krizu”.

– Dodala bih još jedan “adutić”, a to je ulazak u eurozonu, koji sigurno ima pozitivan utjecaj na poslovanje. Gubi se valutni rizik, bit će manji transakcijski troškovi, naknade bankama, navela je Švaljek. Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika pozdravio je uvođenje eura jer je, kaže, izvoznicima precijenjena kuna bila problem zadnjih 20 godina.

– Posljednje dvije godine pokazale su i dobru i lošu stranu strukture našeg BDP-a. U 2020. smo svi shvatili da od turizma ne možemo živjeti, ali smo to lani već jako brzo zaboravili.

Odlična je vijest rast turizma, ali dugoročno gledano stalno nam nešto odvlači pažnju od strukturnog problema, a to su industrijske investicije i povećanje izvoza u strukturi BDP-a, poručio je Došen.

Što se tiče tvrtke kojoj je na čelu, rekao je da su prihodi njihovih tvornica na ruskom tržištu bili 20 do 25 posto, što je, kaže, materijalno značajno, ali nikako ne i presudno.

Deglobalizacija

– Bili smo prisiljeni preustrojiti se, pa smo povećali aktivnosti prodaje na europskom tržištu, a razmatramo i proširenja. Rusko tržište je blokirano, a koliko će to trajati, nitko nema odgovora.

U zadnje dvije godine autoindustrija, čija je glavna vodilja upravljanje rizicima, prešla je na upravljanje neizvjesnostima. Od ovih poremećaja, od korone, pa do krize u Rusiji, neke su se stvari nepovratno promijenile. Svjetsko gospodarstvo ušlo je u deglobalizaciju.

Logistički rizici uvjetuju stvaranje regionalnih tržišta koja će manje ovisiti o globalnim tokovima. Za našu je industriju dobra vijest da nije došlo do pada potražnje za autima, već tržište naprosto ne može zadovoljiti potrebe, što je uvjetovalo rast cijena i smanjenje kapaciteta.

Nekoliko je teorija o tome gdje su pravi korijeni problema, ali kriza poluvodiča koja je najviše pogodila auto i avioindustriju je ipak krenula iz geopolitičke krize između Kine i Tajvana, kaže Došen.

Švaljek: HNB preporučuje da se prijeđe na fiksne stope

S obzirom na to da dio banaka šalje i posebne dopise klijentima da s varijabilnih kamatnih stopa prijeđu na fiksne kako bi se zaštitili od očekivanog rasta kamata, zamjenicu guvernera HNB-a Sandru Švaljek pitali smo što središnja banka preporučuje.

– Središnje banke dižu ključne kamate i samo je pitanje trenutka kada će se to preliti na kredite. Na to već dosta dugo upozoravamo građane i poduzetnike.

Davali smo upute da nastoje ugovoriti kredite s fiksnom kamatom, pa i predugovoriti postojeće kredite s varijabilnim stopama te prijeći na kredite s fiksnim.

To bi možda u trenutku kad bi napravili takvu promjenu značilo nešto višu otplatnu ratu, ali bi je barem učinilo konstantnom u vremenu.

To je i dalje naša preporuka, kaže Švaljek. Ističe da su trenutačno, prvi put, kamate na stambene kredite u Njemačkoj veće no kod nas.