ZAGREB – »U ciklusu fenomenoloških izložbi Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti projekt »Umjetnici o umjetnicima – likovni panoptikum« prezentira stotinjak slika, crteža, grafika, fotografija, skulptura i medalja kojima naši likovni umjetnici predstavljaju svoje kolege, ali i širu kulturnu scenu svoga vremena. Izložba prati razvoj našeg likovnog moderniteta od kraja 19. stoljeća do današnjih dana te paralelno ukazuje na intenzivnu međusobnu suradnju kao temelj svake istinske kreacije«, izjavila je na otvorenju izložbe »Umjetnici o umjetnicima – likovni panoptikum« u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti autorica koncepcije i postava Lada Bošnjak Velagić te nastavila: »Međusobni portreti umjetnika ukazuju na formativnu važnost koju prijateljstvo i ljubav, ali i mentorstvo, mecenatstvo i šira društvena podrška predstavaljaju za stvaratelje i stvaranje.«

Uzvanicima na otvorenju uvodno se obratio i ravnatelj NMMU-a Branko Franceschi.

Portreti umjetnika

Djelima iz fundusa Muzeja, te s nekoliko posudbi iz javnih i privatnih zbirki u Zagrebu, Petrinji, Karlovcu i Varaždinu, izložba unutar intrigantne autorefleksivne teme postavlja zanimljive teze o susretima, suradnji, prijateljstvu i ljubavi koji su povezivali naše umjetnike, poput Vlahe Bukovca i njegovih učenika Bele Čikoša i Franje Račkoga, velikih prijatelja poput Milivoja Uzelca i Vilka Gecana ili pak umjetničkih parova poput Ruže i Ivana Meštrovića, Naste Rojc i Branka Šenoe, Ksenije Kantoci i Frane Šimunovića.

Povezujući izložene portrete i njihove autore s konkretnim povijesnim okolnostima izložba predstavlja manje poznate kontekste dobro nam poznatih umjetnina i umjetnika. Portreti umjetnika slikovito ukazuju i na čitav splet međusobnih suodnosa i situacija, primjerice podrške koju umjetnicima pružaju institucije i pojedinci u pogledu osiguranja uvjeta za rad, atelijera, stipendija, inozemnih studijskih putovanja, umjetničkih narudžbi i drugih vidova mecenatstva.

Sudbina antologijske slike

Prateći, primjerice, sudbinu antologijske slike Zlatka Šulentića »Čovjek s crvenom bradom«, koja je nakon više od pola stoljeća pronađena u Ženevi tek nakon smrti autora, upoznajemo regruta kojega Šulentić slika u karlovačkoj vojarnici 1916. Šulentićev petrinjski prijatelj Stanoje Jovanović je nakon rata diplomirao slikarstvo i intenzivno je sudjelovao na našoj likovnoj sceni tijekom 1930-ih. Jovanovićev lik sa Šulentićevog portreta prepoznajemo i u njegovom dosad premalo poznatom i izlaganom djelu »Prva izložba zagrebačkih umjetnika 1934.«, posuđenom iz petrinjske zbirke Borisa Vrge. Jovanović duhovitim likovnim osvrtom na revijalnu izložbu u kojoj je i sâm 1934. sudjelovao – prikazuje brojne suizlagače, njihove geste i izložena djela te tako zapravo portretira našu likovnu scenu između dva svjetska rata.

Izložba se u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti može razgledati do 13. studenoga, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom povjesničarke umjetnosti Lade Bošnjak Velagić. Grafičko oblikovanje kataloga potpisuje Ana Zubić.