ZAGREB – Da bi ublažile posljedice energetske krize, europske države u posljednjih 12 mjeseci osigurale su u nacionalnim proračunima čak 500 milijardi eura za zaštitu životnog standarda građana i pomoć poduzećima. Prema najnovijim podacima instituta Bruegel, najizdašnija je pritom Hrvatska koja je s obzirom na svoju ekonomsku snagu pripremila razmjerno najveći paket pomoći među članicama Europske unije – ukupno 2,4 milijarde eura ili 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda.

Ograničenja cijena

U posljednjih nekoliko tjedana, do 21. rujna, europske vlade su dramatično povećale subvencije kućanstvima i gospodarstvu kako bi lakše prebrodili neizvjesnu zimu zbog divljanja cijena plina i električne energije, koji su danas desetak puta skuplji nego prije energetske krize. Jesenski paketi mjera gotovo su udvostručili pomoć europskih država, koja je do 10. kolovoza, prema podacima Bruegela, težila oko 280 milijardi eura.

Najveću pomoć u apsolutnom iznosu osigurala je Ujedinjena Kraljevina, koja više nije članica EU-a. Vlada premijerke Liz Truss pripremila je za različite državne intervencije 178 milijardi eura, ili 6,1 posto BDP-a. Ako se izuzme Britanija, europske zemlje pripremile su pomoć od 314 milijardi eura. Radi se o novcu koji je dijelom već potrošen, a dijelom rezerviran za trošenje ove zime, do proljeća ili do kraja iduće godine, kako u kojoj zemlji.

Među članicama EU-a najveće pakete imaju Njemačka, ukupno 100 milijardi eura, Francuska (71,6 milijardi), Italija (59,2) i Španjolska (35,5). To nije neobično jer se radi o najvećim gospodarstvima u Uniji.

Međutim, kada je riječ o izdašnosti paketa u odnosu na ekonomsku snagu država, vodeće mjesto, kako rekosmo, zauzima Hrvatska s paketom pomoći vrijednim više od četiri posto BDP-a, a slijede je Grčka, Italija i Latvija, koje su izdvojile više od tri posto BDP-a, prema podacima Bruegela. Iza njih su Španjolska, Francuska, Rumunjska, Njemačka, Nizozemska, Bugarska, Austrija, Danska i Litva, kojima su paketi pomoći vrijedni između dva i tri posto BDP-a. Polovina članica EU-a zasad je izdvojila manje od dva posto BDP-a, a na dnu ljestvice su Irska, skandinavske zemlje Finska, Švedska, Estonija i sredozemni Cipar, na kojem je zima blaga.

U troškove za ublažavanje energetske krize Bruegel je uračunao izdvajanja za subvencije ugroženim kućanstvima te odricanja vlada od prihoda od PDV-a, koji su najčešči oblici državne pomoći. Međutim, mnoge države u stanovitoj mjeri financijski podupiru i gospodarstvo, a najmanje 10 članica EU-a – među kojima i Hrvatska – uvelo je ograničenja cijena za energente.

Državna intervencija

U pakete pomoći država ovdje nije uključen novac predviđen za podupiranje ili spašavanje energetskih kompanija. Ako se i to uračuna, vrijednost paketa za državnu intervenciju članica Unije do 21. rujna popela se na 450 milijardi eura – naravno, bez Britanije. Primjerice, stručnjaci Bruegela u pomoć hrvatske Vlade nisu ubrojili podršku HEP-u od 797 milijuna eura. Ako se i ona uključi, hrvatski paket pomoći, prema Bruegelu, iznosi oko 3,2 milijarde eura. Prema podacima koje je na Hrvatskom radiju iznio Zvonimir Savić, ekonomski savjetnik predsjednika Vlade, hrvatski paket je veći, a dosegnuo je šest posto BDP-a.

Troškove za pomoć distributorima energije spominjemo zato što naglo rastu. Njemačka vlada, primjerice, nacionalizirala je dosadašnjeg uvoznika ruskog plina, kompaniju Uniper, a za njezinu sanaciju izdvojit će 29 milijardi eura, prema jučerašnjim vijestima. Mnoge slične kompanije u Uniji padaju u gubitke jer zbog vladinih ograničenja cijena ne mogu trošak sve skuplje (uvozne) energije prebaciti na krajnje potrošače.

Nema sumnje da će paketi pomoći europskih država još porasti, jer će se tijekom zime energetska kriza pogoršati i donijeti nove troškove. To je zasigurno imala na umu Europska komisija koja je sredinom rujna predložila uvođenje privremenog poreza na prihode i ekstraprofite onih energetskih kompanija koje u krizi masno zarađuju. Od tog poreza trebalo bi se prikupiti dodatnih 140 milijardi eura, koji će članicama EU-a biti na raspolaganju za nove državne intervencije.