Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Influenca se vraća na velika vrata
povezane vijesti
- U Rijeci velik interes za cijepljenje protiv gripe: ‘Dosad je uz nadoplatu već cijepljeno preko tisuću ljudi’
- Oporba proziva zbog Beroša: “Ako su ovo uspjeli na mikroskopima, u vrijeme covida bila je pljačka epskih razmjera”
- Svake godine od sezonske gripe oboli najmanje osam posto ljudi. Zašto za neke od njih bude fatalna?
ZAGREB – Sezona gripe ove zime mogla bi biti jedna od intenzivnijih, ako je suditi prema iskustvu Australije gdje je gripa upravo na odlasku, a broj oboljelih triput je premašio uobičajeni godišnji prosjek. Prema podacima tamošnjih službi, od travnja do kraja kolovoza u Australiji je laboratorijski potvrđeno 217.898 slučajeva gripe te 288 smrtnih slučajeva povezanih s gripom. U Hrvatskoj je prosječna sezona gripe ona u kojoj oboli od 80.000 do 100.000 ljudi, a nije isključeno da se i kod nas, kažu stručnjaci, ponovi australski scenarij.
Korist cijepljenja
– Ono što se događa na južnoj polutci je relevantno za nas, jer ono što se događa tamo tijekom njiihove zime možemo očekivati da će se događati na sjevernoj polutci tijekom naše zime. Tako se i pripremaju cjepiva za sjevernu polutku, prate se sojevi i predviđa koji bi od sojeva mogao izazvati epidemiju kod nas, objašnjava imunolog Zlatko Trobonjača.
Hrvatska je za ovu sezonu naručila 600.000 doza cjepiva protiv gripe, a cijepljenje će, kažu u HZJZ-u, početi krajem listopada. Riječ je o viševalentnim cjepivima koji sadrže različite sojeve gripe, kako bi se pokrile sve moguće kombinacije virusa, odnosno cirkulirajućih sojeva gripe.
– Ponekad se dogodi da se pojavi neki novi, da ga ne pokrijete ni tim polivalentnim cjepivom. Najčešće se cjepivo ipak pogodi, a kad se ljudi cijepe, reduciraju mogućnost zaraze za 50 posto. I dalje, dakle, imate šansu da se zarazite, ali dvostruko manju nego da se ne cijepite. Na dugogodišnjem prosjeku pokazalo se da ljudi koji se ne cijepe protiv gripe obole svakih 10-tak godina, a oni koji se cijepe, svakih 20-tak, veli Trobonjača.
Imunosni dug
Moguće je, dodaje, da nam se dogodi jači val gripe zbog tzv. imunosnog duga, nastalog jer se tijekom pandemije koronavirusa nismo razbolijevali od respiracijskih bolesti dvije godine.
– To znači da imamo manje imunosti prema tim bolestima, pa u sezoni kad nema protuepidemijskih mjera možemo očekivati više oboljelih«, ističe. Mogli bismo ove zime imati jači val gripe, ali hoće li do njega doći ovisi o puno stvari – o soju gripe, o tome koliko naši ljudi imaju imunosti protiv tog soja i koliko će se cijepiti te hoće li cjepivo pogoditi soj.
– Ako se sve to poklopi, onda neće biti većeg vala, bez obzira na imunosni dug. Ako se pojavi novi soj koji se značajnije promijenio i manje se ljudi cijepi, možemo očekivati jači val gripe, predviđa Trobonjača. Preporučuje se stoga cijepiti i protiv gripe i protiv COVID-a, jer kombinacija obje bolesti u kratkom roku ili čak istodobno, mogla bi imati teži ishod.