PREDRAG ŠTROMAR

Novi šef HNS-a ne vidi problem u suradnji sa SDP-om: ‘Pokazali smo da znamo i s jednima i s drugima’

Tihana Tomičić

Foto D. KOVAČEVIĆ

Foto D. KOVAČEVIĆ

HNS se protivi zabrani rada nedjeljom te držimo da se radna mjesta ne bi smjela ugrožavati samo radi dodvoravanja desnici. Suradnja sa SDP-om nam nije problem jer se rukovodimo projektima, a ne ideologijama



Preuzimajući stranku s rejtingom od 1,5 posto od dugogodišnjeg predsjednika Ivana Vrdoljaka, novoizabrani predsjednik HNS-a Predrag Štromar suočava se s velikim izbornim rizikom – iako HNS planira nastaviti sudjelovati u vlasti i nakon ovih izbora, upitno je hoće li to doista i moći. Stoga smo Štromara pitali o odnosima s HDZ-om, a pogotovo svjetonazorskim razlikama nakon što se on jučer oglasio u korist rada nedjeljom, a protiv HDZ-ovog prijedloga o zabrani rada nedjeljom.


Protiv zabrana


Najavili ste da u sljedećem sazivu Sabora nećete podržati ideju o zabrani rada nedjeljom?


– HNS se protivi svim oblicima zabrana, pa tako i zabrani rada nedjeljom te držimo da se radna mjesta ne bi smjela ugrožavati radi dodvoravanja desnici. Rad nedjeljom ne treba regulirati država, već isključivo zakoni tržišta. Svatko treba imati pravo na izbor – želi li ili ne raditi nedjeljom, ali isto tako smo stava da se radnici moraju osjećati cijenjeno i zato se zalažemo da se, uz propisane mehanizme kontrole provedbe, plaćaju dvostruko više za rad nedjeljom od rada običnim radnim danom. Uostalom, pravo na rad je ustavno pravo.


Budući da se gotovo sve političke opcije, i lijeve i desne, a osobito one najdesnije, zalažu za zabranu rada nedjeljom, još je važnije naglasiti da postoje i one političke opcije koje smatraju da je taj prijedlog loš i ide na štetu poduzetnika i radnika. Znate, ja sam prije nekoliko dana razgovarao s gospođom koja prodaje luk na placu, i ona mi je rekla da najviše proda nedjeljom od 7 do 9 ujutro, da bez toga ne može opstati. To je mala ilustracija takve situacije.


Onda tvrdite da je HDZ-ova politika antipoduzetnička?




– Ma ne, ali vidjet ćemo nakon izbora što će biti s tim, malo je prerano za zaključke.


Zakon o obnovi Zagreba ne vrijedi ništa ako nema novca

U vašem je resoru graditeljstvo i saniranje posljedica potresa u Zagrebu. Možete li objasniti, čija je bila odluka da se Zakon o obnovi Zagreba pošalje u dugotrajnu javnu raspravu, umjesto da se u Saboru hitno izglasa i krene u primjenu?


– I ja sam bio među onima koji su inzistirali da zakon ode u javnu raspravu. Ono što je bitno, jest da postoje hitne mjere Vlade za sanaciju, za najam stanova za građane, da popravci mogu početi. Zakon je ionako srednjoročno rješenje, on rješava dugotrajno razdoblje, a za građane je bitno da odmah dobiju mogućnost da saniraju svoje stanove, ili da dobiju zamjenski smještaj. Postoje odluke Vlade o tome, osigurana sredstva, i to je najbitnije. Radi se o najsloženijoj i najskupljoj sanaciji u hrvatskoj povijesti. Uključili smo struku, uputili smo u proceduru zakon za koji vjerujemo da je najbolji način kako pomoći našim ljudima. Zakon ne vrijedi ništa ako se ne pribave sredstva i zato smo paralelno radili sa Svjetskom bankom.

Na izbore HNS ide samostalno, s time da priželjkujete i osnivanje kluba zastupnika, dakle najmanje tri mandata, a rejting je 1,5 posto. Kako to mislite ostvariti?


– Uvijek mi imamo problema s tim rejtingom u anketama, ali postoje regije gdje smo veoma jaki, i uvijek na kraju na izborima osvajamo mandate. Načelno, naša stranka ima jaku infrastrukturu i mislim da se možemo nadati ne samo prolazu, nego i klubu.


Priznati greške


Na sjeverozapadu, i u Slavoniji? Hoće li Ivan Vrdoljak biti na listi?


– Tako je, u tim regijama. Vrdoljak vjerojatno neće nositi listu, ali za stranku potegnuti hoće.


Što je s HNS-om u 8. jedinici? Na državnoj razini ste u savezu s HDZ-om, ovdje sa SDP-om. To vam nije problem?


– Evo, jedan od mojih zadataka kao novog predsjednika jest da razgovaram i s ljudima u Istri i Rijeci, i da vidimo s kim na izbore od naših ljudi. Trebat će neke stvari i popravljati. Ali, suradnja sa SDP-om nam nije problem, dapače. Vi znate da se mi rukovodimo projektima, a ne ideologijama, jer Hrvatska se voli radom. U nizu jedinica mi koaliramo sa SDP-om i to uopće nije sporno.


Ali kao partnera nakon izbora 5. srpnja u Saboru ipak vidite opet HDZ? Je li ta suradnja bila pogrešna?


– Uvijek treba priznati greške. Sada kad gledam unatrag tri godine nije bila greška ulazak u koaliciju jer smo stvorili jednu stabilnost koja je bila bitno potrebna za razvoj države i odradili smo izuzetno puno posla u našim resorima. Sigurno ćemo biti u poziciji da ponovo budemo važan faktor u formiranju većine.


Vratiti povjerenje


Je li suradnja sa SDP-om na nacionalnoj razini sada uopće moguća?


– Ako je itko pokazao da zna kako s jednima i drugima, onda smo to mi. Mi izlazimo bez njih, ali u toj ideološkoj podjeli gotovo pola građana Hrvatske uvijek završi kao poraženi i gubitnici. Mi ćemo ići s onima koji prihvate onaj dio programa koji smatramo najvažnijim. Zašto bi gradnja neke škole, vrtića ili ceste ovisila o tome jesu li pobijedili lijevi ili desni, plavi ili crveni? Naši glasači neće biti poraženi. Građani su, nažalost, izgubili povjerenje u politiku i jednim dijelom i u rad HNS-a. Želim otvorenom komunikacijom, iskrenošću i slušanjem to povjerenje vratiti natrag.


Jeste li svjesni da je vaša »uzdanica«, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, u velikom problemu nakon ovog kaosa sa školama. Bojite li se da će birači i to kazniti?


– Ne, upravo suprotno. Ona je jedina provela reformu školstva, nitko to nije ni počeo u ovih 20 godina. Da nije bilo digitalizacije na kojoj se dugo radilo, kako bi se uopće održala nastava online? To je dakle velik uspjeh, a ne kaos.


Kako uopće tumačite da ljudi ne šalju djecu u školu? Došlo je samo oko dvije trećine djece.


– Korona kriza nije gotova, epidemiološke mjere još vrijede, neki ljudi se toga žele čvršće i dulje pridržavati.


Vi, dakle, to smatrate opravdanim?


– Ljudi slušaju preporuke epidemiologa.