Gong (Građani organizirano nadgledaju glasanje) je organizacija civilnog društva fokusirana na unapređenje demokratskih procesa i institucija te na neophodno razvijanje demokratske političke kulture.

U povodu 25. obljetnice postojanja ovog hvalevrijednog megafona demokracije, s aktualnom izvršnom direktoricom Orianom Ivković Novokmet, razgovarali smo o trnovitom putu pri ometanju korupcije, upozoravanju na političke ugroze i građenju ravnopravnog društva, a o danima koji su pred njima, naša sugovornica kaže:

»Nastavljamo se baviti borbom protiv korupcije, inzistirati na otvorenijem radu Ustavnog suda, transparentnijem pravosuđu, i uklanjanju barikada na Markovom trgu«.

Mozaik veza

Što smatrate najvećim uspjehom Gonga dosad te što vam je najdraži potez u vlastitom mandatu?

– Gong popravlja demokraciju 25 godina. Vjerujem da je Gong u tom periodu značajno doprinio demokratskom političkom sustavu. Pioniri smo nestranačkog promatranja, Gongovi promatrači utjecali su na kvalitetu izbornog procesa, ukazujući na nepravilnosti poput otkrivanja »mrtvih birača« i ukazivanja na lažne financijske izvještaje stranaka.

Izborili smo se da pravo na pristup informacijama 2010. postane ustavna kategorija, a za upite građana pokrenut je i portal www.imamopravoznati.org.

Objava dnevnih redova zatvorenih sjednica Vlade, također je rezultat našeg zagovaranja. Nakon Gongove inicijative »Otvoreni Sabor«, hrvatski parlament je otvorio vrata za građane i građanke, a uvedeni su i vanjski članovi u većini saborskih odbora čime se Sabor otvorio prema civilnom društvu i stručnjacima. Razvijajući naš alat Mozaik veza, godinama smo otvarali podatke tijela javnih vlasti, kako bi ih svi mogli koristiti.

U mom mandatu, natjerali smo Europsku komisiju da promjeni pravila za sudjelovanje svojih članova u političkim kampanjama, nakon što smo problematizirali sudjelovanje Ursule von der Leyen u kampanji HDZ-a.

Na institucionalni dnevni red smo stavili neustavne izborne jedinice, oko čega čekamo odluku USUD-a. Sabor je na naše inzistiranje počeo objavljivati sjednice radnih tijela na YouTubeu.

Pokazali smo, nizom istraživanja, kako kroz EU fondove država zarobljava civilno društvo, kako se pritišće novinarke, i kako je korupcija alat kojim se čuva vlast.

Producirale smo film »Gospodari plina«, koji je besplatno dostupan gledateljima na YouTubeu, o moćnicima čiji je utjecaj puno širi od energetike. U suradnji s Code for Croatia, objavile smo COVID-poticaje tvrtkama u pretraživom formatu, nakon što ih je vlast cinično objavila bez ikakve mogućnosti pretraživanja.

Ne samo da ogroman dio građana korupciju navodi kao rak ranu našeg društva, već i brojni nestranački akteri ponavljaju istu poruku. U sličnom je duhu nedavno na službenim stranicama Gonga objavljeno kako »Žetončići ne sjede samo u Saboru«. Što se tim zapravo željelo reći?

– Mi smo prve ukazivale kako je Plenkovićev način osiguranja parlamentarne većine uz proizvodnju velikog broja prebjega u Saboru (ili žetončića – to je izraz koji je kasnije bolje zaživio, a lansirao ga je glavni kolekcionar HDZ-ovih žetončića Milan Bandić) opasan za demokraciju jer obezvrjeđuje izborne rezultate i urušava povjerenje građana u izborne procese i demokraciju.

No žetončići ne sjede samo u Saboru – u mandatu ove Vlade ubacuje ih se i u radne skupine kako bi fingirali kritično civilno društvo.

Umjesto da organizacije civilnog društva djeluju kao korektiv vlasti promičući javni interes, Vlada je u radne skupine koje pripremaju antikorupcijske zakone pozvala samo one organizacije na koje može računati da neće otvarati ništa politički problematično.

Žeton udruge, ni formalno se bave borbom protiv korupcije, nego primjerice pružanjem socijalnih usluga. Ovdje se radi o imenovanjima probranih kadrova bez autonomnog mišljenja, ali ponašanja koje slijedi želje i smjer vladajuće stranke.

Kako bi se obeshrabrila građanska participacija nije nužno njezino formalno ukidanje, nego se isto postiže izigravanjem demokratskih procedura i mehanizama.

Digitalno društvo

Početkom tjedna su predstavljeni rezultati projekta »Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativia u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom«, a čiji je nositelj upravo Gong. Zašto se Gong odlučio na ovaj projekt te koja je točno uloga Gonga bila?

– Gong je koordinator ovog projekta i nositelj edukativnih i informativnih aktivnosti. Projekt istraživanjem, podizanjem svijesti i jačanjem kapaciteta sveobuhvatno pristupa društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID-19 dezinformacijskih narativa.

Sve to radimo u suradnji s partnericama Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku, Faktografom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva, a suradnice su nam Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinarki Hrvatske (SNH).

Jedan od Gongovih strateških smjerova u narednim godinama je i digitalno društvo. Internet i društvene mreže imaju veliki potencijal kao mjesta građanske participacije i prostor za demokratske inovacije. S druge strane, danas uglavnom o internetu i digitalnim platformama govorimo negativno, kao prostorima koja ugrožavaju demokraciju.

Mi u Gongu radimo na izgradnji društva otpornog na online manipulacije, širenje dezinformacija, nadziranje građanstva, uplitanje u izbore i u online svijetu u smislu slabe regulacije političkog oglašavanja.

Također, zagovaramo jaču regulaciju velikih tehnoloških platformi, želimo građanima i građankama ponuditi perspektivu online svijeta kao sigurnog prostora koji može biti korišten za unaprjeđenje demokracije i ljudskih prava.

Pro-fact je jedan od trenutnih projekata kojim nastojimo postići zadani cilj, a njegov nastavak dogodine bit će osnivanje regionalnog medijskog huba za borbu protiv dezinformacija čije će središte biti na Sveučilištu u Dubrovniku.

Unatoč tomu što je u domaćem medijskom prostoru Gong nerijetko meta počesto neutemeljenih kritika, ne date se zastrašiti! Koje probleme detektirate kao ključne u pogledu domaćih medija?

– Uloga medija i jest da u interesu javnosti propituje svakoga. Problem je ako u medijima imamo nedodirljive, a to su u pravilu njihovi oglašivači, najčešće velike kompanije i političari, pokazalo je Gongovo istraživanje koje je radila Đurđica Klancir.

Za slobodu medija pogubno je i državno oglašavanje, biranje odabranih redakcija kojima se slijevaju državni milijuni, i koji uz oglasne pakete ili konferencije ne propituju njihov rad. Unatoč tome, imamo sjajnih novinarki i novinara, koje se bore za svoje teme, nerijetko riskirajući egzistenciju.

Gong je bio više puta napadan, i od predsjednika i premijera, i to onda kada smo propitivali njihove izlete u korupcijom umrežene klubove ili misteriozno bogaćenje stranačkih kolegica.

Kvalitetne demokracije nema bez aktivnih građana

Gong Edukacijama za građansku pismenost provodi neformalne programe usavršavanja nastavnika s usmjerenjem na razvoj njihovih kompetencija građanskog obrazovanja mladih. Što vas motivira na to?

– Kvalitetne demokracije nema bez aktivnih građana, onih koji su spremni pokrenuti i zalagati za rješavanje društvenih problema. Za aktivno sudjelovanje nužno je razviti znanja i vještine.

Nastavnice s kojima surađujemo su često sjajne edukatorice, a nerijetko su i same primjer aktivnih, odgovornih i informiranih građanki kakve želimo da nam građanski odgoj i obrazovanje u budućnosti oblikuje u školama.

Mi ih nastojimo osnažiti našim programima koliko možemo i ponosni smo na kontinuitet toga rada. No, za pravo osnaživanje njih kao provoditelja GOO-a, potrebno je još više sustavne podrške – kvaliteta provedbe GOO-a ne može počivati na leđima entuzijastičnih pojedinaca.

Podrška istraživačkom novinarstvu

Koji su planovi Gonga u danima koji su pred nama?

– Upravo smo lansirale PING – Podrška istraživačkom novinarstvu od Gonga. Radi se o fondu u okviru kojeg ćemo financijski podržati istraživačko novinarstvo, koje budnije i temeljitije od ostalih novinarskih formi nadzire odgovornost moćnih.

Ovaj mjesec organiziramo i okrugli stol sa saborskim zastupnicama na temu političkog integriteta.

Upravo pilotiramo radionicu o populizmu, izvodimo svoju seriju radionica o političkoj, medijskoj, EU pismenosti, ali nastojimo i provoditi antikorupcijski trening s kojim smo krenule lani.

Završavamo s izradom kurikuluma za Školu demokracije, koju ćemo provoditi iduće godine i koja je namjenjena političarima i aktivisticama.

Nastavljamo se baviti borbom protiv korupcije, inzistirati na otvorenijem radu Ustavnog suda, transparentnijem pravosuđu, i uklanjanju barikada na Markovom trgu.