Šefica Europske komisije   jučer je u govoru u Europskom parlamentu iznijela prijedloge za ublažavanje energetske krize koja će se sljedećih mjeseci zasigurno pogoršavati – zbog nastavka rata u Ukrajini i divljanja tržišnih cijena struje, plina, nafte i ostalih energenata. Radi se o oštrim mjerama Komisije za zaštitu standarda građana i olakšanje rada gospodarstva u izvanrednim okolnostima koje su snašle Europsku uniju.

Mjere Komisije ponajprije će pogoditi visoke zarade energetskih kompanija, koje će se morati odreći dijela izvanrednih prihoda u korist njihovih potrošača. Putem privremenih ograničenja zarade i poreza na ekstraprofite tih kompanija, Komisija je predvidjela prikupiti više od 140 milijardi eura koje će države EU-a potom preusmjeriti najpotrebitijima – kućanstvima i dijelu gospodarstva.

Međutim, usporedno s tom mjerom solidarnosti energetskih kompanija s ostatkom društva, Komisija je predložila i pojačanu štednju energije. Svoj dio tereta morat će podnijeti i potrošači – građani i poduzeća. Dok je ljetos predložila dobrovoljno smanjenje potrošnje plina za 15 posto, koje se u slučaju potrebe može pretvoriti u obavezno, Komisija je jučer otišla korak dalje te najavila i štednju struje. Iako Von der Leyen nije govorila ni o kakvim postocima, nije nepoznato da Komisija traži od država da obavezno smanje potrošnju struje za pet posto u vršnim dnevnim optrećenjima mreže. Predlaže i dobrovoljno smanjenje mjesečne potrošnje struje u državama za 10 posto. Sve te prijedloge trebat će idućih tjedana razmotriti i potvrditi države članice.

Ostat će razočarani oni koji su očekivali da će Unija stati na kraj povećanju cijena energije, osobito plina koji je danas 10 puta skuplji nego prije početka energetske krize. Ograničenja cijena neće biti i one će i dalje rasti. Ursula von de Leyen je ranije predložila limitiranje cijena ruskog plina, ali članice to nisu prihvatile, nego je većina predložila ograničenje cijena za plin koji se uvozi iz svih zemalja. Komisija im je odgovorila da će u tom slučaju Europa ostati bez plina, jer će ga proizvođači prodavati onima koji su spremni platiti više.

Razočarani će biti i oni koji su očekivali početak reforme energetskog tržišta EU-a, koje danas pomaže divljanju cijena plina i struje. Takvu je reformu Von der Leyen najavila, vjerojatno za iduću godinu. Komisija je jučer zapravo predložila vatrogasne mjere za ublažavanje krize, a one dugoročnije je ostavila za kasnije rasprave, s obzirom na to da među članicama nema potrebne suglasnosti.

Brza akcija Komisije na europskoj razini potrebna je jer se stanje u gospodarstvu zbog energetske krize naglo pogoršava. Najviše su pogođeni veliki potrošači energije, poput čeličana, proizvođača umjetnih gnojiva i kemijske industrije. Međutim, posljedice krize brzo se prelijevaju i u ostatak gospodarstva koje teško podnosi visoke račune za energiju i poremećaje u opskrbnim lancima. Komisija je u utrci s vremenom. Što brže bude djelovala, zajedno s nacionalnim vladama, to su izgledi da će posljedice energetske krize na gospodarstvo i građane biti blaže. Najave da će predstavnici država zajedno s Komisijom razrađivati i dogovarati mjere za ublažavanje krize na europskoj razini sve do kraja listopada, nisu nimalo ohrabrujuće. Ako se dogovaranje otegne, države će biti prisiljene da svaka za sebe spašava gospodarstvo i građane.

U tom sklopu, ohrabrujuća je jučerašnja iznenadna odluka Vlade prema kojoj Ina treba povećati proizvodnju domaćeg plina za 10 posto. Sav taj plin Ina treba prodavati HEP-u koji će ga ugroženim javnim potrošačima distribuirati po povlaštenoj cijeni, kakva je već predviđena za kućanstva. To je ne samo način za osiguranje dovoljnih količina energije za zimu u Hrvatskoj i za ublažavanje cjenovnog udara na potrošače. To je pohvalan čin koji ukazuje na to da hrvatska Vlada napokon preuzima aktivnu ulogu u kontroli nacionalnih izvora energije, u njihovoj proizvodnji i distribuciji. Nadajmo se da to nije i zadnji korak Vlade u tom smjeru.