Obračuni bandi zadnjih su godina eskalirali i događaju se diljem Švedske. Vlasti teško obuzdavaju nasilje koje podsjeća na rat i pretvorilo se u jednu od glavnih tema koje brinu birače pred opće izbore u nedjelju.

„Ovo je moj sin, Marley, kada je imao 19 godina”, rekla je Maritha Ogilvie za AFP, držeći uokvirenu fotografiju nasmiješenog mladića, jednu od mnogih koje krase zidove njezina stana u Stockholmu.

„Ustrijeljen je u glavu dok je sjedio u automobilu s prijateljem”, rekla je 51-godišnja Maritha.

Ubojstvo, koje se dogodilo 24. ožujka 2015. kod postaje podzemne željeznice Varby, u siromašnom betonskom predgrađu jugozapadno od grada, nikada nije riješeno i slučaj je zatvoren 10 mjeseci poslije.

Ubojstva poput tog obično su, po policijskim tvrdnjama, obračuni suparničkih bandi koje često kontroliraju imigrantski klanovi i sve se češće događaju na javnim mjestima usred bijela dana.

Nasilje se prije svega pripisuje obračunima zbog droge i tržišta oružja te osobnim osvetama.

Toliko je eskaliralo da se Švedska, jedna od najbogatijih i socijalno pravednih zemalja na svijetu, sada nalazi na vrhu europskih rang listi po ubojstvima.

Od usporedivih zemalja više je ubijenih samo u Hrvatskoj

Po izvješću koje je prošle godine objavilo švedsko Nacionalno vijeće za prevenciju kriminala, od 22 zemlje s usporedivim podacima samo je u Hrvatskoj bilo više ubojstava po broju stanovnika, i nijedna druga zemlja nije imala veći porast ubojstava od Švedske u zadnjih deset godina.

Unatoč raznim mjerama koje je uvela švedska socijaldemokratska vlada u cilju obračuna s bandama, uključujući strože kazne zatvora i povećanje policijskih resursa, broj ubijenih i ozlijeđenih i dalje raste.

Od 1. siječnja ove godine u Švedskoj je vatrenim oružjem ubijeno 48 ljudi, troje više nego cijele 2021. godine.

Česti su i bombaški napadi na kuće i automobile.

Prvi put kriminal je potisnuo uobičajena socijalna pitanja kao što su zdravstvo i obrazovanje i birači ga navode kao jedan od glavnih razloga za zabrinutost pred izbore u nedjelju.

I dok je nasilje nekoć bilo ograničeno na mjesta na koja su zalazili kriminalci, sada se proširilo na javne prostore, izazvavši zabrinutost među običnim Šveđanima, čija je zemlja dugo bila na glasu kao sigurna i mirna.

U trgovačkom centru Emporiji u Malmu, trećem najvećem gradu u zemlji, 19. kolovoza ustrijeljen je 31-godišnjak identificiran kao vođa bande, nekoliko mjeseci nakon što mu je ubijen brat.

Policija je zbog ubojstva uhitila 15-godišnjaka.

Tjedan dana poslije, mlada žena i njezin sin ranjeni su zalutalim mecima dok su se igrali u parku u Eskilstuni, mirnom gradu sa 67.000 stanovnika zapadno od Stockholma.

Desna oporba, predvođena konzervativnom Umjerenom strankom i krajnje desnim Švedskim demokratima, koji se nadaju preoteti vlast socijaldemokratima, obećala je da će ponovno uvesti „zakon i red”.

Braneći ljevicu od optužbi da je preblaga, premijerka Magdalena Andersson obećala je „nacionalnu ofenzivu” protiv te pošasti koja je „prijetnja svim Šveđanima”.

Paralelna društva

Premijerka tvrdi da su eskalirajući podaci o kriminalu posljedica pojave „paralelnih društava” nakon „previše imigracije i premalo integracije”.

Jacob Fraiman, bivši gangster koji sada pomaže drugim kriminalcima da se ostave takva života, rekao je da je čak i on šokiran razmjerima nasilja.

„Ja sam druga generacija, i mi smo naravno imali oružje. Ali nije se često događalo da moraš nekoga ubiti”, rekao je za AFP u Sodertaljeu, industrijskom gradu južno od Stockholma s velikom populacijom imigranata.

„Obično bismo upucali nekoga u noge. Sada im se govori da pucaju u glavu”, rekao je.

U policijskoj postaji u Rinkebyju, jednom od siromašnih predgrađa Stockholma, 26-godišnji policajac Michael Cojocaru rekao je da on i njegove kolege tijekom ophodnji redovito nailaze na brutalno nasilje koje podsjeća na rat i često zaplijene jurišno oružje, granate i eksplozive.

„Možete vidjeti rane, ljude ranjene puškama AK47, ubodene nožem, ljude s ratnim ranama”, rekao je.

„Kao u nekom posve drukčijem društvu… nekoj drugoj Švedskoj”.

Stručnjaci pripisuju eskalaciju nasilja nizu čimbenika, uključujući segregaciju, integraciju i ekonomske probleme imigranata te velikom crnom tržištu oružja.

Regrutiranje tinejdžera u kriminalne bande, kojima se ne sudi kao odraslima ako budu uhvaćeni, također je velik razlog za zabrinutost.

Sedam godina poslije, Maritha Ogilvie još ne može shvatiti zašto joj je sin ubijen. „Bio je normalno dijete”.

„Ne znam što se dogodilo s našim društvom. Ne znam kako su izgubili kontrolu nad nekim područjima, ali jesu”, rekla je.

„I postaje sve gore”.