BRUŠANE Prije 90 godina dogodio se Velebitski ustanak,  prvi oružani sukob između hrvatskih domoljuba i žandarmerije Kraljevine Jugoslavije na tlu Hrvatske. Tada je 6. rujna 1932.  šačica ustanika napala žandarmerijsku postaju u Brušanima nadomak Gospića. Osim psihološkog odjeka i snažne političke poruke znatnijih rezultata toga  ustanka nije bilo. U mnogim medijima u tadašnjoj Europi ovaj napad bio je odlučno podržan kao iskaz htijenja jednog od naroda Kraljevine Jugoslavije za slobodom i okončanjem tortura od strane  dvora u Beogradu.

Kod  razvalina nekadašnje žandarmerijske postaje  u Brušanima okupili su se danas predstavnici jedinica lokalne samouprave s područja Like, mnoštva braniteljskih udruga prispjeli iz Rijeke, Zadra i mnogih dijelova Ličko-senjske županije.

Osim domaćina župana  ličko-senjskog Ernesta Petryja i gradonačelnika Grada Gospića Karla Starčevića na mjestu Velebitskog ustanka govorio je Marko Ratković,  izaslanik ministra branitelja Tome Medveda. Gradonačelnik Karlo Starčević u svojem je obraćanju istaknuo mnoge povijesne činjenice, ali i neke situacije iz hrvatske današnjice. 

-Mislim da je današnji dan toliko važan, toliko bitan jer je na određeni način pokazao težnje hrvatskog naroda za vlastitom državom. Na današnji dan su ustanici odgovorili na teror velikosrpske buržoazije. Pale su i prve žrtve, a u Lici su tada premlaćivani brojni civili. Napadu na brušansku žandarmerije tadašnji komunisti dali su veliku potporu svim borcima za hravstku slobodu To je ta iskra hrvatskog zajedništva koja je  1991. godine stvorila hrvatsku državu. Bilo je to zajedništvo Like, hrvatkog primorja i Dalmacije. Zato Velebitski ustanak moramo podići na odgovarajuću razinu jer je to preteča današnje Hrvatske, rekao je gradonačelnik Starčević i pozvao hrvatske građane da se vrate iz inozemstva i sudjeluju u izgradnji boljitka domovine.

Župan ličko-senjski Ernest Petry istaknuo je uzvišenu važnost ovog događaja.

-Ovo je bio prvi slučaj pobune hrvatskog naroda protiv tadašnjeg jednoumlja. Velebitski, Lički ili Brušanski ustanak nesumljivo je vrlo važan događaj iz hrvatske povijesti koji je znanstvenim istraživanjima označen kao prvi slučaj nacionalnog osvještenja, početak dugogodišnje borbe za hrvatsku slobodu. Bila je to prva pobuna protiv beogradske političke represije. Nakon toga su se povjesna kretanja mimoilazila pa o ovom događaju nije bilo uputno govoriti do 1991. godine.

U ono vrijeme su žandari po Lici i Hrvatskoj premlaćivali i ubijali brojne civile, a fizički osakatili više od 250 ljudi. Tada su ubijani i seljaci, a takav teror nije zabilježen nigdje u Europi. Pošaljimo i danas poruku Hrvatskoj iz ovog ponosnog ličkog mjesta. Poruku  o veličini, hrabrosti i nepokolebljivosti hrvatskog čovjeka kao zalogu vječnoga svjetla naše budućnosti, zaključio je govor  župan Petry citatom predsjednika dr. Franje Tuđmana iz 1995. godine po kojem je Velebitski ustanak bio težnja ličkih Hrvata za slobodom kojanema negativno fašističko značenje.

Skup je pozdravio Marko Ratković, izaslanik ministra branitelja, inače rođeni Brušanac.

-Velebitski ustanak trebamo promatrati u širem kontekstu jer je to uistinu povijesni događaj. Niti jednu nevinu hrvatsku žrtvu ne smijemo zaboraviti. Pametni ljudi kažu da čovjek umire dva puta. Prvi puta kad fizički umre, a drugi puta kada ga svi zaborave. Prošlo je 90 godina od ovog događaja čije žrtve nismo i nećemo zaboraviti, istaknuo je Marko Ratković.

Komemoracija je održana i na grobu ustanika Stjepana Devčića u zaseoku Krč na Velebitu, prve žrtve ovoga događaja. Tijekom komemoracija riječi molitve predvodio je brušanski župnik  vlč. Herbert Berisha.