Sprema li se znatnom broju Gorana, kao i drugima, teška i hladna zima tijekom koje će se mnogi zbog štednje iznimno skupog goriva – smrzavati u svojim kućama i stanovima!?

Nažalost, apokaliptični scenarij nije nemoguć, posebno za one s manjim primanjima, ponajprije umirovljenike čija jadna mjesečna primanja teško mogu biti dostatna za najosnovnije životne potrebe vezane uz plaćanje grijanja, režija i hrane.

Kako s tri do četiri tisuće kuna (a puno ih je koji imaju i manje) preživjeti zimu? Naravno, većina je već nabavila drva, pri čemu su mnogi smanjivali količinu narudžbe jer novaca za uobičajene količine ogrjeva nije bilo.

U još su većem problemu oni koji se griju na pelete jer, kako stvari sada stoje, većina peleta ide u izvoz, a ono što ostaje doma bit će super skupo.

Svi koji se griju na struju također su zabrinuti jer će, sigurno je, poskupljenje struje koje na noge baca privrednike, osjetiti i kućanstva. Kakva će nam, dakle, biti zima i kako se za nju pripremaju Gorani, pokušali smo saznati na nekoliko adresa.

Drva najsigurnija

Najviše optimizma uočljivo je, na svu sreću, uz onaj za Gorane najtradicionalniji način grijanja – drva. Naime, Ivana Pečnik Kastner, voditeljica delničke podružnice Uprave šuma, govori nam kako su već u ovom mjesecu gotovo u potpunosti ostvarili planiranu isporuku ogrjevnog drva:

»Po pokazateljima na razini naše Podružnice gotovo svi koji su do sada uplatili ogrjevno drvo opskrbljeni su željenim količinama, osim nekih manjih neisporučenih količina vezanih uz područje Rijeke i Klane.

Uplate ogrjevnog drva putem maloprodaje pučanstvu kreću se na godišnjoj razini u količini od 30.000 do 35.000 kubika. U samom procesu isporuke nije bilo većih zastoja, međutim početkom proljeća zaprimali smo uplate isključivo prema trenutnim zalihama na šumarijama, što je jedan dio stanovništva dodatno zabrinulo.

Upravo je iz tih razloga isporuka ogrjevnog drva na proljeće išla malo sporije, ali još uvijek u potpunosti u okviru običaja Gorana koji krajem ljeta moraju imati drva spremna za zimu.

Nastojimo sve svoje obveze ispoštovati na vrijeme kako nitko ne bi ostao bez ogrjeva za zimu. Štoviše, dogodi li se tijekom zime neka kriza i bude li potrebe za dodatnim količinama – mi smo spremni.

Gorani, što se Hrvatskih šuma tiče, sigurno neće ostati bez drva«, govori voditeljica Pečnik Kastner koja na pitanje o cijenama drva kaže:

»Drva prodajemo prema cjeniku Hrvatskih šuma, umanjeno za 5 posto kompenzacijskih mjera. Od 15. kolovoza, cijena bukovog ogrjevnog drva porasla je za 12 posto, odnosno sada za jedan kubik ogrjevnog drva prve klase treba izdvojiti 271 kunu bez PDV-a, ili s PDV-om 306 kuna.

Na tu cijenu treba dodati cijenu prijevoza, pri čemu kupci imaju mogućnost da sami nađu prijevoz kako bismo im i na taj način olakšali.

Moram napomenuti i to kako Hrvatske šume dio ogrjevnog drva dodjeljuju i kroz donacije namijene kao pomoć onom dijelu stanovnika koji su težeg socijalnog stanja.

Naravno, takvi se zahtjevi detaljno provjeravaju i ogrjev se donira samo ako je zaista riječ o socijalno ugroženim osobama i obiteljima«, zaključila je Ivana Pečnik Kastner.

Kakva je situacija s peletima?

I dok nema zime sve dok ima drva – a očigledno ih ima – sasvim je drukčije stanje s peletima kojih isto tako ima, ali ih proizvođači uglavnom prodaju izvan Hrvatske.

To čine stoga jer vani zarađuju puno više no u Hrvatskoj, odnosno cijene peleta vani su još veće nego u Hrvatskoj. No, tamo su i plaće daleko veće pa to ne predstavlja problem kupcima iz Austrije, Italije… No, kako je kod nas.

Delničanka (podaci poznati redakciji) čija se obitelj u povećoj kući prošle godine grijala na pelete, a pelete koristi i na poslu u firmi gdje ima desetero uposlenih, ostala je šokirana ovogodišnjim cijenama:

»Lani smo potrošili 7 tona peleta i za to platili 12.600 kuna, a ove godine, kad bih kupila 7 tona, to bi bilo 19.250 kuna. Kad to podijelimo na 12 mjeseci, ja moram mjesečno osigurati samo za grijanje 1.600 kuna.

I to je po sadašnjim cijenama koje će, strah me je, dodatno rasti. Naravno, netko će reći da je 7 tona jako puno i da se može s upola manje.

U redu, prepolovite ove svote pa neka jedno kućanstvo troši upola manje. I opet su to iznimno visoke cijene!

Kako će to izdržati umirovljenici? Kako će sa uglavnom bijednim mirovinama osigurati mjesečno novac potreban za grijanje, vodu, struju, hranu…«, pita naša sugovornica koja iznosi i podatke o rastu cijena:

Usred šume – zima

Osobno sam razočarana nedostatkom reakcije lokalnih samouprava. Njihov se proračun puni davanjima vezanim uz rad firmi, a mnoge od tih firmi sad će, zbog brojnih poskupljenja, doći u teško stanje.

Primjerice, mi smo se do sada u poslovnim prostorima grijali na pelete koje više ne možemo nabaviti. To znači da moramo uložiti u peć za centralno grijanje, a to je 150.000 kuna s ostalim troškovima.

Znači li to da ću morati otpuštati neke od desetak uposlenih? Ako bude tako, to neće biti dobro ni za njih, ali ni za lokalnu samoupravu.

Smatram da bi se i čelnici naših lokalnih samouprava trebali buniti i tražiti reakciju nadležnih tijela i ministarstava.

Apsurdno je da će nam usred šume najvjerojatnije biti zima jer će mnogi, zbog rasta cijena, naručiti puno manje goriva, odnosno grijati se znatno manje«, upozorava naša sugovornica.

80 posto peleta ide na strana tržišta

Koliko je stanje ozbiljno, vidi se i iz činjenice da je delnička gradonačelnica Katarina Mihelčić organizirala sastanak s predstavnicima tri najznačajnija goranska proizvođača peleta (Drvenjač, Energy Pellets i RST-Pellets) na kojem su goranski peletari, uz isticanje brojnih teškoća koje sami imaju u poslovanju (dramatičan rast cijena energenata, nedovoljne količine sirovine) obećali kako domaće stanovništvo neće biti uskraćeno za dogovorene količine peleta, a prednost pri nabavi imat će stari kupci, dakle oni koji su i prošlih godina kupovali pelete.

Ipak, većina njihove proizvodnje – točnije velikih 80 posto – ide na strana tržišta, što je dogovoreno i određeno ugovorima koje se mora poštovati.

Interes domaćeg tržišta za pelete raste, što je uočljivo iz činjenice da je 2021. godine na domaće tržište plasirano 10 posto njihove proizvodnje, a ove će godine to biti 20 posto. Moglo bi i više, ali da bi se to dogodilo, potrebno im je i više sirovine.

Prednost dosadašnjim kupcima peleta

Nisu svi proizvođači peleta »bezdušni« i okrenuti isključivo zaradi. Štoviše, najveći proizvođač te vrste goriva, delnički RST- pellets, itekako brine o dosadašnjim kupcima, govori nam Goran Petranović:

»Činjenica je da imamo iznimno puno upita za kupnju naše robe i da ih sve jednostavno ne možemo ispuniti. Ponajprije zbog postojećih ugovornih obveza i poštenog odnosa prema našim dosadašnjim kupcima.

To znači da će svi koji su proteklih godina kupovali pelete kod nas, moći to učiniti i ove godine i to u količini koju su i do sada nabavljali.

Dakle, mi svoje vjerne kupce nećemo iznevjeriti. Pokušat ćemo pomoći i ostalima, ali to sigurno neće biti s količinama koje se od nas traže jer bismo time doveli u opasnost ugovore s dosadašnjim domaćim i stranim kupcima.

Savjetovao bih kupcima koji nam se prvi put obraćaju, a i do sada su se grijali na pelete, da porazgovaraju sa svojim dosadašnjim dobavljačima te od njih pokušaju dobiti robu.

Nažalost, većina njih zaista je zatvorila prodaju za domaće tržište zbog čega i mi imamo veliki porast upita«, rekao je Petranović, naglasivši kako njihovi dosadašnji kupci neće ostati bez peleta.

Spremno 110.000 kubika drva

Govoreći o godišnjoj sječi i proizvodnji ogrjevnog drva, Ivana Pečnik Kastner kaže: »Ove godine planirana proizvodnja ogrjevnog drva na našoj podružnici iznosi 110.000 kubika što je više nego dostatno kako za isporuku ogrjeva prema građanstvu, tako i za isporuku prema ugovornim kupcima, rekla je Pečnik Kastner.