U ovom trenutku vjerujem da je najcrnji scenarij iza nas te s blagim optimizmom očekujemo kakvu takvu nautičku sezonu, koja sigurno neće biti niti približno kao prošlogodišnja, ali će biti dostatna da prebrodimo ovu krizu. S obzirom na to da je teško procjenjivati tijek razvoja pandemije, rano je govoriti i o očekivanim financijskim postotcima i rezultatima na kraju godine, jer oni neće ovisiti o nama, već prvenstveno o daljnjem razvoju epidemiološke situacije, procjenjuje Kristijan Pavić, predsjednik uprave ACI-ja, ovogodišnju sezonu u sektoru nautičkog turizma.

U ACI-ju su, dodaje, uz napomenu da je prerano za bilo kakve srednjoročne i dugoročne procjene poslovanja, spremni i za najgori scenarij, u kojemu potrajati ograničenje kretanja i druge mjere sprečavanja širenja epidemije COVID-a 19.

– Nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti na pitanje koliko dugo će pandemija trajati, hoće li biti drugog vala i kako će nam životi izgledati za pola godine ili godinu dana. Svjesni ozbiljnosti situacije, Uprava ACI-ja od samog početka se pripremila za najcrnji scenarij te poduzela sve mjere s ciljem zaštite zdravlja naših djelatnika, partnera i klijenata, a zatim i očuvanja radnih mjesta, poslovanja i likvidnosti ACI-ja, kaže Pavić.

Održivo poslovanje

Od prvih naznaka epidemije odluke Uprave ACI-ja išle su, objašnjava, u nekoliko ključnih pravaca – dugoročno održavanje stabilnosti i kontinuiteta poslovanja, zaštita zdravlja zaposlenika te podrška poslovnim partnerima. Zbog toga je, odmah po proglašenju izvanrednih mjera u epidemiji, odlučeno o snažnoj racionalizaciji svih troškova poslovanja te o setu mjera usmjerenih poslovnim partnerima, kako bi čitav sustav bio spreman za nastavak pružanja usluga u 22 ACI-jeve marine kada epidemija završi.

– Direktna pomoć ACI-ja našim poslovnim partnerima iznosi najmanje 15 milijuna kuna, što će kratkoročno utjecati na naše prihode, ali ćemo dugoročno osigurati kontinuitet poslovanja i zadržati visoku kvalitetu pružanja usluga u marinama. Treba istaknuti da ACI ima zaključene ugovore o poslovnoj suradnji sa dvjestotinjak pravnih i fizičkih osoba koji obavljaju sporedne djelatnosti u našim marinama te da je brojnim ugostiteljima, serviserima plovila, trgovcima, charter kompanijama, rent a car i ostalim uslužnim djelatnostima u ovoj krizi zabranjen ili onemogućen rad, zbog čega im je znatno pao promet. Uprava ACI-ja odlučila je sve naše partnere osloboditi plaćanja naknade za obavljanje sporedne djelatnosti, a charter kompanije dodatno osloboditi plaćanja charter naknade za vrijeme trajanja krize, a sve s dugoročnim ciljem pomoći očuvanju njihova poslovanja i radnih mjesta u povezanim djelatnostima, kaže Pavić, ističući kako sam ACI, s obzirom da je epidemija započela u predsezoni, kada ionako tranzit plovila nije izražen, gotovo i nije osjetio posljedice krize u prvom kvartalu, barem što se tiče poslovnih rezultata. No, kako vrijeme prolazi tako je sve snažniji i negativan utjecaj epidemije na poslovne i financijske rezultate, što se u prvom redu odnosi na pad prometa i posljedično prihoda.

Unatoč lošem startu sezone od koje se očekivalo da bude rekordna, kao i neizvjesnom nastavku, u ACI-ju nemaju namjeru smanjivati broj zaposlenih.

– ACI trenutno ima 320 stalno zaposlenih, a tijekom ljetnih mjeseci dodatno smo zapošljavali i sedamdesetak sezonskih radnika. U ovom trenu sigurna su sva radna mjesta stalno zaposlenih radnika i poduzimamo sve kako bismo i u budućnosti zadržali sve radnike. Zapošljavanje sezonske radne snage ovisit će o tijeku nautičke sezone. Početkom ožujka ove godine, kada je bilo jasno da nas čekaju teška vremena, započeli smo sa snažnijom racionalizacijom troškova poslovanja kako bi se očuvala radna mjesta i zadržala likvidnost Društva, a svakako nam pomaže i činjenica da od samog početka vođenja ACI-ja ova Uprava iznimno racionalno raspolaže s kapitalom i istovremeno provodimo održivu poslovnu politiku, kaže Pavić.

Ovise o granicama

Na pitanje može li se nautički sektor brže i efikasnije oporaviti te ranije krenuti s koliko-toliko normalnim poslovanjem, s obzirom na svoje specifičnosti, jer gosti su uglavnom na manjim i srednjim plovilima na kojima borave obitelji ili prijatelji, odnosno osobe koje su ionako u bliskom fizičkom kontaktu, a na brodu su udaljeni od ostalih osoba, predsjednik uprave ACI-ja odgovara kako će to i dalje ovisiti o epidemiološkoj situaciji i mjerama ograničavanja kretanja.

Ilustracija / Snimio Sergej DRECHSLER

– U medijima se ovih dana često plasira stav da će nautički turizam, kampovi i privatni smještaj prvi započeti s radom i utjecati na barem djelomično spašavanje turističke sezone. Pritom je važno istaknuti da su od ukupnog broja nautičara gotovo devedeset posto stranci i da ne možemo razgovarati o povratku nautičara i nautičkog turizma sve dok se u potpunosti ne otvore granice i regulira boravak stranih gostiju u Hrvatskoj. Stoga velike nade polažemo u Vladu i resorno ministarstvo koji, u suradnji s Nacionalnim stožerom civilne zaštite i epidemiolozima, poduzimaju ogromne napore kako bi se reguliralo pitanje prelaska granica i svih vrsta migracija između različitih zemalja. Slažem se s Vašom konstatacijom da će nautičarima, radi specifičnosti nautičkog turizma, biti puno lakše pridržavati se epidemioloških mjera, u prvom redu osiguravanja fizičke distance, te da pridržavanje epidemioloških mjera neće znatno utjecati na kvalitetu njihovog odmora, kaže Pavić.

Osim rješavanja pitanja otvaranja granica i reguliranja boravka stranih gostiju u Hrvatskoj uoči glavnog dijela turističke sezone, u ACI-ju očekuju i konkretne mjere pomoći od države.

Razdoblje stagnacije

– Vlada RH u više je navrata donijela različite pakete pomoći gospodarstvu, ali zbog izrazite specifičnosti poslovanja i sezonalnosti većina marina kratkoročno nije bila u mogućnosti ispuniti definirane uvjete i dobiti pomoć. Kako vrijeme prolazi, tako i negativne posljedice krize sve više pogađaju marine te u narednom razdoblju svakako očekujemo pomoć Vlade RH kako bismo lakše prebrodili ovu krizu. Oslobađanje od plaćanja koncesijske naknade bi nam značajno pomoglo i tu mjeru bismo zaista pozdravili. Objektivno je očekivati značajan pad prihoda, što znači da ćemo biti prisiljeni odgoditi ili otkazati veliku većinu planiranih kapitalnih investicija. Na ruku nam ne ide ni rok trajanja koncesija koji se za 22 ACI marine bliži kraju, točnije, ostalo nam je još 10 godina za amortizaciju preostale imovine. Stoga poduzimamo sve aktivnosti, sukladno pozitivnim zakonskim propisima kako bi se produžili rokovi trajanja koncesija i kako bismo mogli pokrenuti novi val investicija. Uvjereni smo da će Vlada, kao davatelj koncesije, imati razumijevanja za naša traženja, jer bismo time osigurali dugoročnu sigurnost ACI-ju, marinama i nautičkom turizmu Hrvatske, kaže Pavić koji smatra da će nautički turizam na duži rok bilježiti razdoblje stagnacije.

– Siguran sam da će se generalno smanjiti kupovna moć, a kada do toga dođe prvog čega se odričete je luksuz. U tom smislu, nakon godina ekspanzije nautičkog turizma u Hrvatskoj i svijetu, čeka nas, u najmanju ruku, stagnacija. Ipak, ja sam optimist i vodeći se ACI-jevom krilaticom »ploviti se mora« vjerujem da ćemo vrlo brzo prebroditi ovu krizu i nastaviti razvijati Hrvatsku kao vodeću nautičku destinaciju u Mediteranu i svijetu, zaključuje Pavić.

Kristijan Pavić / NL arhiva

Megajahte krenule

U sektoru megajahti Vlada je već počela donositi odluke koje idu u pravom smjeru, ocjenjuje Andrija Šimić, direktor i vlasnik agencije koja već niz godina pruža usluge u ovom zahtjevnom segmentu nautičkog turizma, ističući kako državni proračun i gospodarstvo u tom dijelu mogu ostvariti maksimalnu zaradu uz minimalan epidemiološki rizik, s obzirom na relativno mali broj gostiju koji troše izuzetno velike novčane iznose tijekom odmora.

– Najvažnija odluka je donesena prošlog tjedna. Sve jahte iznad 24 metra duljine mogu doći s posadom u hrvatske marine i hrvatska remontna brodogradilišta. Morati će se držati pravila vezano za karantenu. To je bila odlična odluka vlade, jer prevedeno na jezik nautičara to je zvučalo ovako: »Kapetani, doplovite polako prema Hrvatskoj, pripremite se za sezonu, koja će uskoro početi«. Nama u mega yachtingu je to bilo dovoljno. Deseci jahti već se upućuju prema Hrvatskoj, a i Rijeka će ubrzo primjetiti neka događanja u luci. Sada slijedi odblokiravanje dolaska gostiju, što se već rješava. Benefiti mega yachtinga su ogromni, a rizik je minimalan, iako uvijek prisutan kada se radi o COVID-u 19. Gosti mega jahti su uvijek obitelji ili bliski prijatelji, tako da je ambijent puno kontroliraniji nego u nekim drugim granama turizma. Svaka jahta je jedan mali otok, na kome je lakše kontrolirati bilo koji vanjski faktor, kaže Šimić.

Dodatna zarada je u osiguravanju vezova izvan sezone, održavanja i pružanja usluga posadama jahti. O kolikim iznosima je riječ, Šimić je vrlo precizan, navodeći kako je godišnji prosjek troškova luksuznih jahti oko deset posto od njene vrijednosti.

– Ako govorimo o jahtama od stotinu metara dužine, njihova se vrijednost u prosjeku kreće oko 250 milijuna eura, što znači da vlasnik godišnje ukupno na njeno održavanje, posadu i druge troškove, potroši oko 25 milijuna eura. Prosjek godišnjih troškova za jahtu od 50 metara duljine je pet milijuna eura, kaže Šimić.

Vrtoglavi iznosi

Kada je riječ o charteru megajahti, iznosi su vrtoglavi. Prema Šimićevim riječima, prosječni najam za jahtu duljine 100 metara je devet milijuna kuna tjedno, od čega izravno u državni proračun ide milijun i 170 tisuća kuna.

– Unaprijed dogovorena potrošnja gostiju kod te vrste chartera je obično 30 posto od vrijednosti ugovora, što znači tri milijuna kuna, od čega još 500 tisuća ide u državnu blagajnu na račun PDV-a. Pri tom je važno naglasiti da je ovaj iznos zajamčena potrošnja gostiju na hranu, piće, marine, restorane, izlaske i ostale vanbrodske aktivnosti i taj iznos mora biti osiguran u brodskoj blagajni ili na kreditnoj kartici. O kolikoj je potrošnji riječ, mogu dati konkretan primjer – večera u uvali Verige na Brijunima, s vrhunskom ribom i vinima, vožnjama Titovim Cadillacom i drugim uslugama, za deset gostiju, može doseći iznos od tristo tisuća kuna. Tu je još niz drugih troškova, na koje se plaća PDV, a osim toga osiguravaju i prihode gospodarstvu u čitavom nizu segmenata. Primjer je, recimo motorna jahta Eclipse, druga najveća u svijetu, koja je prošle godine u Dubrovniku ukrcala gorivo vrijedno sedam i pol milijuna kuna, na koje su plaćena sva davanja državi, ističe Šimić, koji je, što se tiče segmenta megajahti za ovu sezonu prilično optimističan.

– Očekujem dolazak oko 150 jahti, s tisuću gostiju i dvije tisuće članova posade. Benefiti za ukupno gospodarstvo na taj broj ljudi su izuzetno veliki, veći nego u bilo kojoj drugoj grani turizma, zaključuje Šimić.