Mali obiteljski hoteli temelj su održivog razvoja turizma, međutim, s ovakvim rastom cijena inputa, prije svega električne energije koje je skočila i više od tristo posto, umjesto da produljuju sezonu ili rade cijelu godinu, bit će prisiljeni zatvarati ranije.

Istovremeno privatni smještaj, koji je konkurencija malim obiteljskim hotelima, struju plaća po tarifi za domaćinstva. Iako je cilj i prema strateškom opredjeljenju Hrvatske više kreveta upravo u hotelima koji su generatori turističkog prometa.

Nažalost, u Hrvatskoj danas ima registrirano tek oko 450 malih obiteljskih hotela, međutim riječ je o doista vrhunskim malim objektima koji u prosjeku direktno zapošljavaju po oko 25 ljudi, i koji u svakom pogledu uređenjem i ponudom prate trendove i želje kupaca.

U pravilu je riječ i o obiteljskom poslu. Međutim, Hrvatska i dalje ima zanemarivo mali broj ovakvih objekata u odnosu na konkurenciju, primjerice Austriju, u kojoj se dogodila transformacija nekadašnjih apartmana u male obiteljske hotele.

U Hrvatskoj se na takav korak rijetko tko odlučuje jer je jeftinije i sigurnije rentati apartmane.

Neusporedivo su manje porezne obaveze, nije potrebno zapošljavati ljude, u slučaju potrebe za novcem se lako može prodati jedan ili dva apartmana, dok jednu hotelsku sobu hotelijer, jasno, ne može prodati, a i povrat investicije je puno brži.

Velika ulaganja

Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH), koja okuplja dvjestotinjak ovih objekata, govoreći o tome kakva je situacija u ovom segmentu ponude, kazao je kako vlasnici obiteljskih i malih hotela žive svoj posao, rade ga s ljubavlju i strašću, vizionari su u svojim destinacijama, a u rad su uključili čitavu obitelj.

Kontinuirano ulažu u razvoj proizvoda i sadržaje, u nekim destinacijama jedini su nositelji turističkog razvoja, a u hrvatskom turizmu i ambasadori cjelogodišnjeg poslovanja.

– Ovo je ozbiljan i težak posao, u sezoni se radi bez prestanka i rezultati su dobri, ali u pred i posezoni, kada su cijene na Mediteranu niže, obiteljski i mali hoteli rade s gubitkom.

Prema Strategiji razvoja obiteljskog i malog hotelijerstva koju su za našu Nacionalnu udrugu radili stručnjaci, povrat investicije u naše hotele dulji je od 25 godina, za razliku od privatnog smještaja gdje je povrat investicije od pet do sedam godina.

Osim toga, vlasnici obiteljskih i malih hotela opterećeni su kreditima koje moraju vraćati bez obzira na trenutna poskupljenja, a ni trenutna situacija na tržištu rada ne ide nam u prilog jer je profesionalaca vrlo malo i skupo se plaćaju.

Vlada velika nesigurnost i ovo su tek neki od niza otežavajućih okolnosti s kojima smo kao vlasnici hotela suočeni, kazao je Klarić na tržišni okvir u kojem rade obiteljski i mali hoteli.

Unatoč tome, istaknuo je predsjednik Nacionalne udruge OMH, ljudi doista puno ulažu i riječ je o vrhunskim objektima u kojima inoviraju proizvode, prate trendove, surađuju s lokalnom zajednicom kako bi u destinaciju privukli što veći broj gostiju.

Ovogodišnja je turistička sezona, nakon dvije pandemijske godine, konačno vratila rezultate iz 2019., a nekima je čak i bolja što se tiče prije svega prihoda.

No, Klarić je ukazao da su mali objekti bili prilično pogođeni koronakrizom te kako bi za pokrivanje gubitaka, koji su se u zadnje dvije godine akumulirali, i bez aktualnih poskupljenja trebalo oko pet godina.

Aktualna poskupljenja i ogromni troškovi, međutim, to će sigurno prolongirati, a mali hotelijeri će, čini se, ove jeseni i zime puno više kalkulirati hoće li nastaviti raditi ili ranije nego je planirano staviti ključ u bravu.

Odnosno, koliko će moći ići u gubitak, s obzirom na to da je samo struja do tri puta skuplja pa su računi, primjerice, nekima s oko 15.000 skočili na 45.000 kuna. S time da su rasle i cijene hrane, plina, komunalija, a i cijena rada.

Pomoć ministarstva

Klarić je naglasio i da je zabrinutost malih hotelijera velika s obzirom na velika poskupljenja te kako se nadaju razumijevanju i pomoći Ministarstva turizma i sporta kako bi mogli raditi i tijekom zime, kao i kako bi mogli investirati te zadržati radnu snagu i planirati novu.

– Dobro komuniciramo s resornim Ministarstvom i nadamo se da će se naći rješenje te da će se taj pritisak troškova smanjiti kako bismo mogli produljivati, a ne kratiti sezonu.

Tu zbilja trebamo snažnu potporu. A ohrabruje činjenica da gosti dolaze u sve većem broju, da se vraćaju kućama zadovoljni, kao i da je odnos cijene i kvalitete dobar. A što god se kvalitetno ponudi na tržištu, to gosti kupuju, zaključio je predsjednik OMH-a.

Dakle, rast cijena energenata, ali i ostalih inputa, u vrijeme kada se govori o održivom turizmu, a to znači o produljenju sezone i cjelogodišnjem poslovanju, lako bi mogao dovesti nažalost upravo do suprotnog efekta, odnosno skraćivanja turističke godine.

Visoka dodana vrijednost

Velika vrijednost obiteljskih i malih hotela u smislu održivog razvoja turizma jest to što ne troše prostor te imaju visoku dodanu vrijednost.

– Ako imate u nekom mjestu na otoku, primjerice, dva mala obiteljska hotela, oko njih se stvara i ostala ponuda i raste cijela destinacija.

Dolaze gosti, razvijaju se nove usluge. Obiteljski i mali hoteli temelj su održivog poslovanja i zato jer su fleksibilni, brzo se mogu prilagoditi situaciji na tržištu, zapošljavaju lokalno stanovništvo, u restoranima nude lokalnu namirnicu i oživljavaju turistički cijelo mjesto.

A i u gradnji te adaptacijama obiteljskih i malih hotela sudjeluju lokalni poduzetnici… Dakle, mali hotel je nukleus razvoja takvih manjih destinacija, kazao je Klarić.

Što se tiče činjenice da su nositelji održivog razvoja, Klarić je istaknuo kako obiteljski i mali hoteli prate trendove i sve više ulažu u visoku energetskoj učinkovitost.

Iz razloga ušteda energije, ali i stoga što je sve jači trend kod gostiju da traže »zelene« objekte. Tako su u Nacionalnoj udruzi OMH prije godinu i pol krenuli s projektom Eco zelenih hotela, kroz koji rade edukacije, prenose know-how, ali i certificiraju objekte. U tom smislu računaju i na sredstva iz NPOO-a.