VELIKI ŽITNIK – Kada je veliki bard hrvatske poezije Dragutin Tadijanović u stotoj godini života 2004. godine zadnji put boravio u Lici, zaželio je svakako obići mjesta gdje su se rodili genijalni Nikola Tesla i »otac Domovine« dr. Ante Starčević. Tada je Tadijanović obišao Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu i spomen-dom Ante Starčevića u Velikom Žitniku.

I bard Dragutin Tadijanović želio je vidjeti dom dr. Starčevića

Put kroz aleju

Otkako je Spomen-dom dr. Ante Starčevića sagrađen 1998. godine i otkako ga je iste godine na njegov 175. rođendan, odnosno 23. svibnja, otvorio tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman, Velik Žitnik svake godine posjeti više od 5.000 učenika, ali i drugih posjetitelja. Dok mnogi ovdje dolaze ciljano vidjeti gdje se dr. Starčević rodio, na svega nekoliko stotina metara nalazi se preuređena zgrada stare osnovne škole u kojoj više od 10 godina djeluje Škola za život – Outward Bound čiji polaznici neizostavno žele posjetiti mjesto gdje je niknula loza Starčevića… Njihovi utisci viđenim su odlični pa je upravo zamisao Državnog arhiva u Gospiću, koji skrbi o spomen-domu u Velikom Žitniku, da postane referentna točka za šira istraživanja i spoznaju o dosezima Starčevićeve političke misli. No, da bi se sve to ostvarilo u većoj mjeri, postoji jedan »tehnički problem« na koji je nedavno u intervjuu Novom listu upozorio ličko-senjski župan Ernest Petry.

Naime, parkirališni prostor od svega stotinjak četvornih metara prava je odiseja za sve vozače. Ovo je ujedno jedini razlog zbog kojega mnogi vozači i danas odustaju od posjeta spomen-domu dr. Ante Starčevića. Ako vremenske prilike to dopuštaju, većina će posjetitelja pješice prijeći uski asfaltni put kroz aleju visokih jasena, osobito mlađi posjetitelji koji u sastavu mnogih ekskurzija dolaze u Veliki Žitnik. Do kada će biti tako, pitali smo dr. sc. Ivicu Mataiju, ravnatelja Državnog arhiva u Gospiću, ustanove koja skrbi o ovom objektu u Velikom Žitniku otkako je 2007. godine Ličko-senjska županija na njih poslala upravljačka prava.

Traže parcelu

– Drago mi je što je župan Ernest Petry u svojim izjavama detektirao problem parkiranja oko toga objekta. Mi smo u suradnji s Ministarstvom kulture i medija uspjeli adaptirati taj objekt, posebno krovište, ali i interijer te ga prilagoditi potrebama korisnika, tako da je uređena nova dvorana i multimedijski centar. Tu se nalazi i stalni postav vezan uz dr. Antu Starčevića, realiziran kroz suradnji sa svim državnim arhivima na zadanu temu »Uloga i važnost oca Domovine u arhivima i javnim prostorima u kojima arhivi djeluju«. S ponosom mogu reći da je tako svaki Državni arhiv prezentirao sebe kroz priče o dr. Anti Starčeviću. Struka je tako postigla zavidne rezultate, ali nam ostaje taj tehnički segment o kojem govori župan, kaže Mataija, dodajući kako nije najveći problem pristupni put, koliko potencijalno parkiranje autobusa.

Ivica Mataija

– Zato vozači i voditelji ekskurzija najčešće autobuse ostavljaju kod žitničke škole i onda pješice nakon nekoliko stotina metara stižu do Doma. U budućnosti bi svakako trebalo razmišljati o rješavanju toga problema, ističe ravnatelj gospićkog Arhiva, dodajući da je već kontaktirao Ministarstvo kulture i medija, te kao problem istaknuo, osim pristupa Domu, i potrebu multimedijskog moderniziranja i opremanja objekta.

– Nadam se da će naš arhiv uz pomoć Ličko-senjske županije, kao i resornog ministarstva, iznaći načina da steknemo posjed nad obližnjom parcelom i urediti prostor za parkiranje. Tada bi se spomen-dom učinio pristupačnijim i lakšim za pristup ekskurzija. Mi smo u suradnji s HRT-om na tome prostoru organizirali terensku nastavu iz povijesti te organiziramo projekciju dokumentarnog filma o povijesti 19. stoljeća i ulozi dr. Ante Starčevića u tim zbivanjima. Zato mnogi nastavnici povijesti rado dovode ekskurzije na ovakav oblik edukacije djece, govori nam dr. sc. Ivica Mataija.