Iako je prije deset godina SDP-ov tadašnji ministar financija Slavko Linić već imao gotov prijedlog tog zakona, tadašnji šef stranke Zoran Milanović taj je prijedlog srušio i to je bio jedan od povoda za njihov sukob koji je završio isključivanjem Linića iz stranke
povezane vijesti
ZAGREB – Iako je u opoziciji, SDP stalno pokušava predlagati svoje mjere kojima bi se ublažili negativni efekti globalne krize. Ponekad se te mjere preklapaju s rješenjima koje nudi vladajući HDZ, poput smanjivanja PDV-a na neke proizvode i slično, a ponekad se radi o originalnim idejama, koje, naravno, zasad ostaju u sferi želja s obzirom na to da SDP ne sudjeluje u vlasti. No, sada je SDP aktualizirao jednu staru temu, a to je porez na nekretnine, mada ga je u svom mandatu 2011. odbio uvesti kad je autor tog zakona bio upravo njihov tadašnji ministar financija Slavko Linić.
SDP se nakon sukoba, među ostalim, i na toj temi de facto raspao, zbog čega posljedice trpi i danas. No, sad je saborski zastupnik i potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u jednoj televizijskoj emisiji kazao kako je novi SDP-ov prijedlog upravo uvođenje poreza na nekretnine. »SDP je za uvođenje poreza na ekstra profite i poreza na nekretnine. Ne bi se oporezivala prva nekretnina u kojoj netko živi, nego bi tek na drugu, treću, četvrtu nekretninu imali progresivno oporezivanje. Inflacija pogađa sve, ali ne pogađa sve jednako. Treba početi oporezivati bogate koje štiti HDZ, rekao je Hajdaš Dončić.
Tu je izjavu potom SDP »digao« na svoje službene stranice, pa je jasno da se radi o službenom stavu stranke. Iako je prije deset godina, točno 2012. godine, njihov tadašnji ministar financija Slavko Linić već imao gotov prijedlog tog zakona, tadašnji šef stranke Zoran Milanović taj je njegov prijedlog srušio, i to je bio jedan od povoda za njihov sukob koji je završio isključivanjem Linića iz stranke.
Posljedica apartmanizacije
Linić je i dalje pobornik tog poreza, a u prijedlogu s kojim je bio izašao 2012. godine stajalo je kako je u prvom redu cilj aktiviranje neiskorištene imovine, dakle uvijek je prijedlog i bio da se oporezuje tek druga, treća i svaka sljedeća nekretnina, a ne ona koja služi za stanovanje. »Time bi imali veći broj nekretnina u funkciji’, kazao je tada Linić, koji i danas misli isto, kao i većina ekonomista koji drže da je sada u Hrvatskoj pravi trenutak za to. Naime, popis stanovnika pokazao je da broj stanovnika pada, ali zato raste broj nekretnina. To je posljedica apartmanizacije – svi grade, iznajmljuju, a poreza nema. Uz Rumunje, europski smo rekorderi – 90 posto građana vlasnici su nekretnine u kojoj žive, prema Eurostatu. Tako je primjerice nedavno ekonomski analitičar Damir Novotny rekao da Hrvatska svakako mora uvesti porez na nekretnine jer je jedina u EU-u koja tu vrstu poreza nema, a s njim se primjerice složio i Radimir Čačić iz Reformista. Oni su to komentirali u kontekstu činjenice da je novi ministar financija Marko Primorac i sam ranije zastupao tu tezu dok nije ušao u politiku, a otkako je postao političar, tu je svoju tezu donekle promijenio, govoreći kako zasad nije trenutak za to, odnosno da »zasad nije na repertoaru Vlade«.
Linić: Taj novac treba preusmjeriti
|
No, kad su HDZ i desni centar u pitanju, ne čudi takav stav – veće je čuđenje izazvala tada činjenica da socijaldemokratska stranka kao što je SDP u Milanovićevo vrijeme nije željela oporezivati bogatiji sloj građana, koji posjeduje više nekretnina i drži ih neiskorištene. Porez se nikad ionako ne bi odnosio na aktivne nekretnine, dakle one od kojih se ostvaruje legalno prikazan prihod, kao ni one u kojima se živi, nego na sve ostale, a u Linićevom prijedlogu taj bi cjelokupni porez bio otišao lokalnoj samoupravi. Danas većina ekonomista misli da bi to trebao biti prihod državnog proračuna i da je u vrijeme krize, kad socijalne potrebe rastu, to svakako jedna od opcija koja može podebljati državni budžet.
Stavljanje u funkciju
Iako je SDP-ov bivši ministar financija Boris Lalovac prije samo nekoliko tjedana izjavio kako on podržava porez na nekretnine, samo ne još u ovom trenutku, jer misli da nije realno da se on u narednih pet godina uvede, SDP sada ipak ide s tim prijedlogom.
Slavko Linić danas komentira kako je cijela poanta tog poreza da plaćaju svi oni koji ne koriste nekretninu, a u biti štede u nekretnini i bogate se u nekretninskom biznisu. U njegovo vrijeme razmišljalo se i o uvođenju poreza na imovinu, što bi uključivalo i štednju u novcu, no od toga se brzo odustalo. Ali na kraju je SDP bio odustao od cijelog tog vlastitog prijedloga jer je Milanović bio protiv.
– Odustali smo tada od poreza na imovinu jer nam je štednja bila potrebna radi stabilnosti bankarskog sustava, pa nismo htjeli dirati kamatu, a oporezivanje dividende bi pogodilo investitore. A porez na prvu nekretninu, onu u kojoj se živi, radi i stanuje, trebao je biti otprilike na razini komunalne naknade. Druga nekretnina, u što ulaze vikendice i ostalo, ušle bi tada u sustav poreza po nešto višoj stopi nego sada, jer i sad postoji minimalna naknada. No, najviše su trebale biti oporezivane nekretnine koje nisu u funkciji jer je interes države bio da svaka prazna nekretnina bude barem iznajmljena. Naravno, riječ je o tome da se takvom poreznom presijom aktivira imovina i stavlja u funkciju, čime se ostvaruje veća gospodarska aktivnost, a istodobno raste i sam budžet onih koji to ne žele učiniti, nego imovinu drže neiskorištenom.
